Mediji na Zapadu ukazuju da je Dik Marti u izvještaju iznio ono što se i ranije znalo, na šta su uticajne zemlje svjesno zatvarale oči
Povodom današnje rasprave u Parlamentarnoj skupštini Savjeta Evrope, organizacija Hjuman rajts voč se zalaže da Evropska unija imenuje nezavisnog tužioca koji bi vodio istragu o navodima Dika Martija i naglašava da ta istraga ne može da uspije bez efikasne zaštite svjedoka i snažne podrške SAD i EU.
"Mi imamo izvjesne sumnje da bi u trenutnoj konfiguraciji i sa sadašnjim kapacitetima i sredstvima Euleks bio u stanju da obavi temeljnu istragu, koja bi omogućila neophodne bezbjednosne aranžmane, zaštitu svjedoka i dokaznog materijala i koja bi rezultirala eventualnim optužnicama", izjavio je zamjenik direktora HRV za Evropu Bendžemin Vord radiju "Slobodna Evropa".
"Važno je znati da je Euleks već obavio neke preliminarne istrage povodom Martijevih navoda. Međutim, za razliku od drugih istraga (...), u slučaju istrage navoda iz Martijevog izvještaja, koji su, podsjećamo, i ranije bili poznati, Euleks nije ostvario napredak. To je bio jedan od razloga što smo uputili takav zahtjev", rekao je Vord.
On je naglasio da ta istraga ne može uspjeti bez veoma snažne političke podrške SAD i Evropske unije.
"U poslednje vrijeme imali smo neke ohrabrujuće izjave funkcionera američke administracije i drugih da je neophodno da se povodom Martijevog izvještaja obavi temeljna istraga, ali mislim da je neophodan i snažniji pritisak da bi se to dogodilo", istakao je Vord.
On je naveo da je razlog što je HRV predložio da centar međunarodne istrage bude izvan regiona jeste efektivna zaštita svjedoka i dokaza.
"Sasvim je jasno da je neadekvatna zaštita svjedoka bila značajna prepreka radu pravosuđa na Kosovu. Iako u tom smislu ne pominjem konkretne slučajeve, mislim da je ta ocjena široko usvojena i da je prihvaćena i od Euleksa", naglasio je Vord.
On je ukazao na nepostojanje volje zapadnih vlada da izmjeste svjedoke sa Kosova, uprkos tome što se znalo da oni mogu biti adekvatno zaštićeni samo ako se izmjeste.
Britanski list "Gardijan" objavio je tajne izvještaje NATO-a, u kojima je Hašim Tači opisan kao "jedan od ključnih igrača" organizovanog kriminala na Kosovu, ali značajno mjesto zauzima i Džavit Haliti "Zeka", visoki funkcioner Tačijeve stranke i jedan od ljudi koje je specijalni izvjestilac Savjeta Evrope Dik Marti označio kao pripadnike takozvane "Dreničke grupe".
Izvještaji su djelo američkih obavještajaca pri Kforu i načinjeni su početkom 2004. godine, prije nego što su na Kosovu izbili nemiri usmjereni prema srpskoj zajednici.
Ti izvještaji, pod oznakom "SAD Kfor", sadrže detaljne informacije o organizovanom kriminalu na Kosovu i načinjeni su na osnovu izvještaja zapadnih obavještajnih službi i njihovih doušnika.
Načinjena je i šema djelovanja različitih kriminalnih grupa, uključujući porodične i poslovne veze.
Ugledni francuski kriminolog Ksavije Raufer, šef odseka za savremeni kriminal na pariskom univerzitetu Sorboni, autor knjige "Albanska mafija", kaže da je bio iznenađen posle otkrića Dika Martija.
"Da, bio sam pomalo iznenađen zbog preciznosti optužbi i težine činjenica koje se prenose. Sve je to mnogo strašnije od onoga što smo čak i mi kriminolozi mislili. Znali smo sve to i mislili smo da je riječ o jednoj šemi po kojoj su se kriminalci, koristeći priliku i povoljne okolnosti, uključili u političku aktivnost sa nacionalnim ciljem, a sa kojom zapravo imaju malo veze, posle čega su se obogatili bilo reketom, bilo ilegalnom trgovinom. Međutim, ono o čemu nas obavještava izvještaj Marti je mnogo gore i mnogo jezivije", kaže Raufer.
"Ne vidim kako bi Tači mogao da se odbrani", istakao je francuski kriminolog, dodavši da "ne zna kako će Tači uspjeti da se iskobelja iz ove afere".
On smatra da je Tači možda lično učestvovao u nekim stvarima, ali da je "teško zamislivo da neko njegovih godina - u to vrijeme je imao manje od 30 godina - bude šef mafije".
Francuski kriminolog takođe podsjeća da je Tačijev finansijer "poznati kriminalac Džavit Haliti, mafijaš prvog reda, koji je bio u kosovskoj delegaciji u Rambujeu".
Raufer smatra da je stvarna istraga o aferi trgovine organima "pitanje političke volje".
"Koliko vidim, ono što je počinjeno je dovoljno strašno da bi za to bio nadležan Međunarodni krivični sud. Ima ljudi koji su se našli pred MKS za stvari koje su manje strašne od ubistva ljudi zbog vađenja organa.To je krajnje ozbiljno i ne vidim kako bismo mogli da nastavimo da govorimo o pravdi u Evropi ako toj aferi ne bi bila posvećena sva neophodna pažnja i sva neophodna sredstva", naglaso je on.
"Kako zamišljate da stanovništvo na Kosovu živi mirno, znajući da su im vođe možda ljudi koji ubijaju ljude kako bi im izvadili organe. Kažem 'možda' jer još nije bilo presude", dodao je Raufer.
"Naravno da su potrebni dokazi kako bi se pokrenuo sudski postupak jer su u pitanju užasne optužbe, ali nije na autoru tog izvještaja (Diku Martiju) da podnosi dokaze. Potreban je sud koji bi bio ustanovljen s obzirom na ozbiljnost činjenica. Treba da bude zauvijek jasno da je to u interesu čak i onih koji bi bili optuženi kako bi mogli da dokažu svoju nevinost. U interesu je to i samih Kosovara", istakao je on.
Ukoliko postoji politička volja, istraga je izvodljiva. Pretpostavljam da bi to morao da bude neki instrument međunarodnog pravosuđa koji bi se bavio ovom aferom za koju ne vidim kako bi drugačije mogla da bude zatvorena", ističe u razgovoru za BBC ugledni francuski kriminolog.
(Tanjug)