Penzionisani vladika i grupa bivših monaha obavijestili su SPC da će, ako im se ne vrati Raško-prizrenska eparhija, osnovati novu crkvu.
Uoči drugog redovnog zasijedanja Svetog arhijerejskog sabora Srpske pravoslavne crkve 17. novembra, penzionsiani episkop Artemije pismeno je otkazao poslušnost Saboru SPC.
Povod za ovo pismo, koje je Artemije napisao Svetom sinodu u "egzilu u manastiru Šišatovac", predstavlja "privremena zabrana svih sveštenodejstava", koju mu je izrekao Sinod.
"Čast Nam je obavijestiti Vas da se sa istom odlukom, kao nekanonskom, ne slažemo, da je ne primamo, i da joj se ne možemo povinovati", piše Artemije u prvom licu množine.
To za odbjegle monahe i bivše klirike iz manastira Crna rijeka, koji su se privremeno okućili na imanju "grešnog Milije kraj Čačka", predstavlja poruku da "nisu usamljeni"
i da će "uz podršku nekih arhijereja, ako im se ne vrati Raško-prizrenska i Kosovsko-metohijska eparhija, osnovati novu istinsku Svetosavsku crkvu".
Artemijevo pismo, inače, datirano je još 13. oktobra, ali je tek juče upućeno najvišem organu SPC, piše "Blic".
Vjerski analitičar Živica Tucić ocijenio je danas da bi raskol između SPC i bivšeg vladike raško-prizrenskog Artemija mogao da dovede do konfrontacije i diobe među vjernicima.
Tucić je u izjavi agenciji Beta ocijenio da nisu iscrpljene sve mogućnosti za dogovor između Srpske pravoslavne crkve (SPC) i penzionisanog vladike raško-prizrenskog Artemija, a za konačan zaključak o tome treba sačekati Sabor SPC-a koji je zakazan za 17. novembar.
"Raskol bi bio preveliki korak za obje strane. Raskol vodi ka konfrontaciji i diobi, pa bi se vjernici zapitali na koju bi stranu", kazao je Tucić, dodajući da bi podjele među vjernicima bile primjetnije u unutrašnjosti Srbije nego u Beogradu.
Tucić ocjenjuje da između dvije strane ima još prostora za manevar i pokušaj da se nađe rješenje.
"Nakon sabora Srpske pravoslavne crkve sve će biti jasnije", kazao je Tucić.
On je naveo i da u Pravoslavnim zajednicama postoje primjeri osnivanja odvojenih grupa i naveo primjere Grčke, Bugarske i Rumunije.
(agencije/MONDO)