Karadžić zatražio od Haga da obaveže EU da mu dostavi više dokumenata, tvrdeći da ne sarađuju s Tribunalom, iako saradnju postavlja kao uslov Srbiji.
U zahtjevu, Karadžić navodi da je od EU prošle i ove godine tražio tri grupe dokumenata, ali da ni na jedno pismo do sada nije dobio odgovor.
"EU namjerava da odloži ili odbije članstvo Srbije zbog izostanka njene pune saradnje s Tribunalom, a sama povodom zahtjeva Karadžića nije sarađivala sa sudom u Hagu", piše u podnesku odbrane.
Karadžić od EU traži izvještaj sa sastanka koji je on, krajem jula 1995, imao sa zvaničnicima Posmatračke misije tadašnje Evropske zajednice.
Pored tog dokumenta, odbrana zahtjeva da joj Brisel dostavi i "sve druge izvještaje o kontaktima s Karadžićem od 1. januara 1992. do 31. decembra 1996".
Bivši predsjednik RS traži i "sve memorandume, prepisku ili izvještaje u vezi sa optužbama da je zvaničnik Posmatračke misije EU u Zagrebu Kristof fon Bercold bio umiješan u dostavljanje oružja vojsci bosanskih Muslimana u području Bihaća 1994".
U prilogu zahtjevu, odbrana je sudijama dostavila članak londonskog "Sandej telegrafa" iz 1997. o istrazi koju je parlament u Berlinu tada sproveo o tvrdnjama da je Fon Bercold, u to vrijeme pripadnik njemačke obavještajne službe BND, bio umiješan u šverc vojne opreme u Bihać, protivno embargu UN i njemačkim zakonima.
Prema članku, on je u Bihać slao desetine hiljada tadašnjim njemačkih maraka, a u jednoj isporuci i više od 17.000 metaka spakovanih u konzerve umjesto mlijeka u prahu.
Tribunal sudi Karadžiću po optužnici za genocid u Srebernici i još osam bosankih opština; etničko čišćenje nesrba širom BiH; terorisanje stanovništva Sarajeva kampanjom artiljerijskih i snajperskih napada i uzimanje vojnika Unprofora za taoce 1992-95.
(Beta)