Više incidenata u centru Beograda u jutarnjim časovima. Protivnici Parade ponosa na više mjesta se sukobili sa policijom. Suzavac na Slaviji.
Protivnici Parade ponosa okupljali su se od ranih jutarnjih časova na raznim punktovima u Beogradu, a prvi sukobi sa policijom počeli su oko 10 časova na trgu Slavija.
U novom sukobu sa policijom oko 11 časova na istoj lokaciji, pripadnici organa reda bili su prinuđeni da ispale suzavac.
Do sada je privedeno više izgrednika, ali tačan broj trenutno nije poznat. Studio B je javio da su povrijeđena tri policajca.
U 10 časova stotinak protivnika održavanja Parade ponosa nasrnulo je kamenicama i ciglama na policiju, koja je intervenisala potiskujući ih ulicom Svetog Save.
Druga grupa protivnika Parade ponosa, koja je krenula od Saborne crkve kod Igumanove palate, na Terazijama je dočekao kordon žandarmerije. Oni su ispred kordona uzvikivalie "Srbija, Srbija", "Idite na Kosovo", kao i pogrdne parole protiv učesnika Parade ponosa i policije.
Kolona je potom skrenula prema Trgu Nikole Pašića i gađala kamenicama pokretni mamograf B92.
Za to vrijeme, u parku "Manjež", kod Jugoslovenskog-dramskog pozorišta okupilo se više stotina učesnika Parade ponosa, koji nose žute trake i kao da se nalaze u svojevrsnom getu. Policija je okružila taj dio grada.
Svi prilazi Ulici kralja Milana i centru grada iz pravca Slavije su blokirani. U akciji učestvuju i policajci na konjima.
Do sada su na skup došli lider LDP Čedomir Jovanović, predsjednica Fonda za humanitarno pravo Nataša Kandić i predstavnik Misije OEBS-a u Srbiji Vensan Dežar.
Državni sekretar u Ministarstvu za ljudska i manjinska prava Marko Karadžić izjavio je novinarima da je sramotno što ovakav događaj mora da se održava pod prismotrom oko 5.000 policajaca i da se ljudi okolo šetaju sa žutim trakama oko ruke. "Eto koliko je Srbija napredovala", konstatiovao je on.
I ostali centralni gradski pravci u zoni održavanja Parade ponosa obezbijeđeni su i blokirani jakim snagama policije i žandarmerije.
Nad centrom grada kruži policijski helikopter.
Novinarske ekipe se od "Londona" sprovede pod posebnim obezbjeđenjem do ulaza u ograđenu zonu iz pravca Slavije. Na samoj Slaviji, na kružnom toku saobraćaj se i dalje odvija nesmetano.
Učesnici u park mogu da uđu iz ulice Svetozara Markovića, preko Slavije, iz Nemanjine i od Londona, a svi koji dođu nakon zatvaranja prilaza (poslije 11 sati) neće moći da se pridruže "šetačima".
Skup će, kako je najavljeno, biti zatvoren i tokom šetnje i na "žurci" u Studentskom kulturnom centru, tako da niko neće moći naknadno da se priključi "paradi".
"Paradi ponosa" će, kako su najavili organizatori, pored ministra za ljudska i manjinska prava Svetozara Čiplića prisustvovati i zaštitnik građana Šaša Janković, poverenica za zaštitu ravnopravnosti Nevena Petrušić, šef misije OEBS-a Dimitrios Kipreos, šef delegacije EU Vensan Dežer i ambasador Savjeta Evrope Konstantin Jerokostopulos.
"Paradu ponosa" ove godine organizuje gej-lezbejske organizacije GSA i Centar za promociju kulture nenasilja i ravnopravnosti "Kvirija", uz pomoć gej Grupe za podršku iz Novog Sada i drugih organizacija.
Organizatori ističu da paradu ne vide kao krajnji cilj već kao sredstvo kojim će društvu skrenuti pažnju na probleme sa kojima se LGBT populacija u Srbiji svakodnevno suočava i kojim će zatražiti od države da se sa nasiljem i diskriminacijom sistemski obračuna.
Organizatori su ukazali da je simbol njihove "Parade ponosa" statua "Pobjednik" Ivana Meštovića na Kalemegdanu, a park "Manjež" su odabrali jer je 70-ih godina bio mjesto okupljanja gejova i lezbejki.
Zbog bezbjednosti učesnika skupa, sva kritična mjesta u gradu biće pokrivena video nadzorom tako da će policija i tužilastvo na trasi skupa, ali i u svim djelovima grada moći da identifikuju eventualne izgrednike, a biće snimani i fotografisani učesnici događaja i njihovo kretenje, uključujući dolazak i odlazak.
Tužilaštvo i policija su apelovali na građane da se uzdrže od nereda, na toleranciju, upozorivši da će svako narušavanje javnog reda i mira biti sankcionisano.
Uoči Parade ponosa u pojedinim gradovima osvanuli su grafiti mržnje, a u znak protesta tom skupu, udruženje građana Srpskog sabora Dveri organizovalo je juče javni skup i porodičnu šetnju u kojoj je učestvovalo više hiljada ljudi. Skup je protekao bez incidenata.
Svoje negodovanje izrazila je i Srpska pravoslavna crkva koja je na svom internet sajtu objavila da se odlučno protivi organizovanju Parade ponosa, ali je istovremeno upozorila da je svako nasilje za Crkvu uvijek nedopustivo.
Starešina Saborne crkve otac Petar Lukić poručio je okupljenima, koji u ispunili Crkvu, da se mole za sebe i svoje bližnje, ali i za neprijatelje i grešne.
Samo molitvom i dobrotom, može se zlo pobijediti, istakao je Lukić i naglasio da je Crkva protiv nasilja, kao i da se zlo ne može pobediti zlim, a nasilje nasiljem.
On je podsetio da je Mahatma Gandi, bez kapi prolivene krvi, pobijedio tada se činilo nepobjedivu silu, i dodao da okupacije mogu biti različite vrste.
Lukić je istakao da bi bilo dobro da su crkve pune svake nedjelje, dodajući da se postom i molitvom pobjeđuju nevolje.
U porti Saborne crkve okupio je veliki broj mladih, uglavnom muškaraca, sportskih obučenih, od kojih su neki nosili bijele majice sa iscrtanim krstom na prednjoj strani.
Borba za gej i lezbejska prava u svijetu počela je 1969. godine Stonvolskom pobunom, kada su se u Njujorku gejevi prvi put suprotstavili policijskom maltretiranju.
U znak obilježavanja te pobune, naredne godine organizovan je prvi marš u Njujorku, od Grinič vilidža do Central parka, a u isto vreme LGBT osobe su organizovale slične marševe u Los Anđelesu i San Francisku.
U decenijama koje su uslijedile, mnoge zemlje u svijetu su dozvolile istopolne odnose, ali je i dalje malo onih koji priznaju bračnu zajednicu sa osobama istog pola, ili gejevima i lezbejkama daju pravo da usvajaju djecu.
Prva "Parada ponosa" u Srbiji, 2001. godine, završila se brutalnim nasiljem, druga - zakazana za septembar prošle godine - otkazana je zbog prijetnji nasiljem.
(agencije/MONDO)