Zbog gužvi na biračkim mjestima, vrijeme glasanja produženo u nekim mjestima. Do 15 časova glasalo 35, 71 odsto birača
U BiH u 19 časova zatvorena su biračka mjesta za glasanje na opštim izborima, osim onih koja su otvorena sa određenim zakašnjenjem i na kojima će građani moći da glasaju onoliko vremena koliko se kasnilo sa njihovim otvaranjem.
Portparol Centralne izborne komisije BiH Maksida Pirić izjavila je Srni da sve osobe koja su se zatekla u 19 časova na biračkim mjestima imaju pravo da glasaju.
Do 15 časova u BiH je glasalo 35,71 odsto birača, od čega u Republici Srpskoj (RS) 35,78 odsto, Federaciji BiH 35,49 odsto, a u Brčko distriktu 42,40 odsto.
"Dobijamo informacije o gužvama na pojedinim glasačkim mjestima", rekla je Irena Hadžiabdić na prvoj pres-konferenciji Centralne izborne komisije BiH.
Najveći odziv do 11 časova - između 20 i 30 odsto - zabilježen je u opštinama Kupres, Stolac, Han Pijesak, Sokolac, Srbac i Čajniče, a najslabiji između 14 i 15 odsto u opštinama Donji Vakuf, Fojnica, Ribnik, Rogatica i Odžak.
Do 11 časova u Ambasadi BiH u Norveškoj od 52 registrovana birača glasalo je njih pet, u Beču 17 od 65 registrovanih, Berlinu 21 od 198, Minhenu 13 od 77, Štutgartu 93 od 528, Frankfurtu 20 od 99 i u Kopenhagenu šest od 46 registrovanih birača.
"Na 68 glasačkih mjesta zabilježena su neznatna kašnjenja od pet do 15 minuta, a jedino značajnije kašnjenje bilo je u opštini Zvornik, na glasačkom mjestu u Tabancima, gdje je kašnjenje iznosilo dva časa", navela je Hadžiabdićeva i dodala da će u Tabancima glasačko mjesto biti zbog ovog kašnjenja zatvoreno u 21 čas.
Navodeći da je CIK primio pet prigovora za kršenje izborne tišine, od kojih je jedan iz nadležnosti opštinske izborne komisije, Hadžiabdićeva je objasnila da se prigovori odnose na podjelu propagandnog materijala i letaka u kojima se vrši uticaj na birače.
CIK-u je stiglo i pet prigovora o povredama procedura na biračkim mjestima, od kojih je samo jedan iz njegove nadležnosti, dok su ostali u nadležnosti opštinskih izbornih komisija.
Hadžiabdićeva je navela podatak da je putem SMS poruke mogućnost da provjere mjesto na kojem mogu da glasaju do sada iskoristilo 90.000 birača u BiH.
Zabilježena je i tuča na biralištu u FBiH.
Član CIK-a Branko Petrić istakao je da očekuje da će izlaznost birača popodne biti veća i da će, na ovim izborima, biti vrlo visoka, on je pozvao građane koji nisu glasali da to i učine
Građani biraju članove Predsjedništva BiH, predsjednika i potpredsjednike Republike Srpske , poslanike u Predstavničkom domu Parlamentarne skupštine BiH, u Narodnoj skupštini RS, Predstavničkom domu Parlamenta Federacije BiH i u skupštinama kantona. A, šta političari očekuju pročitajte OVDJE.
Ko je trijumfovao prije četiri godine?
Peti put nakon rata građani BiH su 1. oktobra 2006. glasali na opštim izborima.
Izabrali su tri člana Predsjedništva Bosne i Hercegovine (BiH), članove parlamenta na državnom nivou, entitetske i kantonalne parlamente, kao i predsjednika i dva potpredsjednika u bh. entitetu Republika Srpska (RS).
Pobjednici opštih izbora tada bili su predstavnici SNSD-a, sa svim pojedinačnim kandidatima, i Stranka za BiH, kao i Haris Silajdžić. Najveći gubitnici bili su SDS, sa svim pojedinačnim kandidatima, male stranke i Sulejman Tihić, koji je izgubio trku za bošnjačkog člana Predsjedništva BiH.
Nebojša Radmanović iz SNSD-a je osvojio 287.675 glasova ili 53,26 odstoosto i time je izabran za člana Predsjedništva BiH iz srpskog naroda.
Haris Silajdžić iz Stranke za BiH izabran je za člana Predsjedništva BiH iz bošnjačkog naroda. On je osvojio 62,80 odsto ukupnog biračkog tijela koje je glasalo za bošnjačkog člana Predsjedništva BiH.
Za hrvatskog člana Predsjedništva BiH izabran je Željko Komšić iz Socijaldemokratske partije BiH, koji je dobio 39,56 odsto ukupnih glasova.
Prema objavljenim rezultatima u Predstavničkom domu Parlamentarne skupštine BiH, koja broji 42 poslanika, 2006. godine su ušli: SDA sa devet mandata, Stranka za BiH sa osam mandata, SNSD sa sedam mandata, SDP BiH pet mandata, SDS i HDZ - Hrvatska koalicija-HNZ po tri mandata, Hrvatsko zajedništvo HDZ 1990 dva mandata, a po jedan mandat osvojile su Narodna stranka Radom za boljitak, BPS - Sefer Halilović, DNZ BiH, PDP RS i DNS.
Najveći broj članova Parlamenta FBiH dobila je SDA - 28 (23 direktna i pet kompenzacijskih mandata), iza koje slijedi SBiH s 24 (19 direktnih i pet kompenzacijskih mandata). SDPBiH je treća najjača stranka u Parlamentu FBiH jer ima ukupno 17 mandata - 13 direktnih i četiri kompenzacijska mandata.
Samo dvije koalicije su dobile više od pet mandata, a to su: HDZ – Hrvatska koalicija osam (7 + 1) i Hrvatsko jedinstvo (HDZ 1990, HSS, HDU) sedam (5 + 2). Ono što je interesantno jeste da su dvije stranke (DNZ i SNSD) i još jedna koalicija (Koalicija za jednakost – NHI i HSP Đapić dr. Jurišić) koje nisu uspjele preći izborni prag na nivou cijele FBiH dobile sveukupno četiri direktna mandata u izbornim jedinicama i tako povećale broj kompenzacijskih mandata koji se trebaju dati, i da je NSRB (Narodna stranka radom za boljitak), koja nije osvojila nijedan direktni mandat, prelaskom izbornog praga na nivou FBiH osvojila tri kompenzacijska mandata.
Narodna Skupština RS: SNSD je osvojio 41 mandat, SDS 17 mandata, PDP osam mandata, po četiri mandata imaju DNS i Stranka za BiH (imaće tri poslanika), a po tri mandata Socijalistička partija i SDA, dok SRS RS ima dva mandata i SDP BiH jedan mandat.
Za predsjednika i potpredsjednika RS glasao je 554.571 glasač. Milan Jelić (SNSD) izabran je za predsjednika s 271.022 glasa, a za potpredsjednike Adil
Osmanović (SDA) s 22.444 glasa i Davor Čordaš (HDZBiH – Hrvatska koalicija za jednakost) sa 4.598 glasova.
(MONDO)