Evropska unija odredila je poslednji rok za postizanje saglasnosti svih 27 zemalja članica o predlogu rezolucije o Kosovu
Kako su diplomatski izvori rekli za današnji prištinski dnevnik "Zeri", narednih dana i nedelja Brisel će sačekati eventualni finalni dogovor svih zemalja članica, kako bi se znalo da li će Unija imati jedinstven stav o Kosovu, koji je predložila šefica diplomatije Ketrin Ešton, na sastanku Generalne skupštine UN, prenosi Beta.
"Pozitivan odgovor svih zemalja bi omogućio Evropskoj uniji da u Njujorku zauzme jedinstveni stav", rekli su diplomatski izvori i naveli da je Španija najveća prepreka postizanju potpunog konsenzusa.
Dodali su da bi "u slučaju postizanja unutrašnje saglasnosti EU, Beograd bio u teškoj situaciji".
"Predlog rezolucije Beograda, koja je već predata Generalnoj skupštini, direktno bi se suočio sa predlogom rezolucije EU.
Prostaje jedina nada za Beograd - nedostatak saglasnosti u EU, što je često bio slučaj oko Kosova", rekli su diplomatski izvori za dnevnik "Zeri".
Politički analitičar iz Vašingtona Obrad Kesić ocijenio je da je Beograd izjavama da nije spreman da uđe u bilo kakav ozbiljan sukob sa velikim silama oko Kosova i Metohije dao do znanja da mu je na prvom mjestu ulazak u EU, pa tek onda odbrana teritorijalnog integriteta i suvereniteta, prenosi Srna.
"Prije sastanka Savjeta bezbjednosti UN korigovan je stav Srbije, pa je izjavama predsjednika Tadića i ministra Jeremića otvorena mogućnost da pregovori počnu bez otvaranja statusnog pitanja", rekao je Kesić za beogradski "Danas".
Prema njegovom mišljenju, generalno je prihvaćen i stav da pregovori moraju da riješe praktična pitanja, čime će se stvoriti i uslovi za buduće ustupke Srbije, koji vode u pravcu njenog prihvatanja realnosti da je Kosovo nezavisno.
On je ocijenio da postoji i mogućnost da bi srpski predlog rezolucije o Kosovu u UN mogao da bude osnova i za razgovore o "dobrosusjedskim odnosima" sa Prištinom, pogotovo kad se uzme u obzir da su Tadić i najveća opoziciona stranka SNS više puta ponovili da Kosovo nije do te mjere bitno za državni interes da bi se prihvatio sukob sa Vašingtonom i dijelom EU.
"Iz toga se vidi da postoji neka saglasnost među političkom elitom u Srbiji. Taj konsenzus otvara mogućnost da u pregovorima dođe do toga da Beograd prihvati realnost da je Kosovo nezavisno i bez formalnog priznavanja kosovske nezavisnosti", smatra Kesić.
On smatra da će srpski predlog rezolucije o Kosovu moći da se "omekša" amandmanima i da jedino za Vašington, deo EU i Prištinu može da bude provokativno što se rezolucija poziva na teritorijalni integritet i suverenitet Srbije.
Kesić je istakao da je sve jasnije da je strateški cilj Srbije da navede međunarodnu zajednicu, pogotovo Ameriku i Prištinu da prihvate predlog o podeli Kosova, ali da on sumnja da će se to postići i da će Beograd na kraju morati da se suoči sa grubim izborom - nastavak evropske integracije ili zalaganje za podjelu Kosova.
On smatra da će SAD nastaviti prema Srbiji politiku uslovljavanja i da će Beogradu čak biti postavljeni i novi uslovi, koji bi bili ozbilja prepreka ne samo za moguća rješenja kosovskog statusa, pogotovo podjele, nego i kada je riječ o stavu Beograda prema situaciji u BiH.
Stručnjak za Balkan iz Londonske škole ekonomije Džejms Ker Lindzi rekao je za "Blic" da je za rješenje kosovskog problema najlogičniji put dijalog koji zahtijeva Srbija i dodao da ne razume zašto London i Vašington to sprečavaju.
Lindzi je rekao da je Kosovo u potpuno nejasnom i neriješenom statusu, jer nema međunarodni legitimitet a, s druge strane, Srbija ne može dalje dok ne riješi to pitanje.
"Ne vidim da iko može imati koristi od nerešenog stanja, a jedini i najlogičniji put je dijalog koji zahtijeva Srbija, kojim bi se rešio status i sigurnost Srba na Kosovu", rekao je Lindzi, dodajući da se "s moralne strane ovom zahtjevu ne može prigovoriti" i da ne razumije zašto Velika Britanija, SAD i druge zemlje sprečavaju da do tih pregovora dođe.
(agencije/MONDO)