Tužilaštvo traži ili 35 godina ili maksimalnu kaznu zatvora za Vlastimira Đorđevića, a odbrana da bude oslobođen.
Odbrana generala MUP-a Srbije u penziji Vlastimira Đorđevića zatražila je od Haškog tribunala da ga oslobodi optužbi za zločine nad Albancima na Kosovu 1999. godine zato što ih tužilaštvo tokom suđenja nije dokazalo.
U završnoj riječi, branilac Dragoljub Đorđević tvrdio je da je general Đorđević optužen za zločine "koji nije počinio, niti je imao namjeru da počini, za koje nije znao, niti su bili u njegovoj nadležnosti".
Optuženi general Đorđević je u kritično vrijeme bio načelnik Resora javne bezbjednosti MUP-a Srbije i pomoćnik ministra unutrašnjih poslova Vlajka Stojiljkovića.
Tužilaštvo je zatražilo da Đorđević bude proglašen krivim i osuđen na 35 godina zatvora ili na doživotnu kaznu.
"General Đorđević ni na koji način nije odgovoran za prisilno premještanje, deportacije, ubistva i progon, za šta je optužen", rekao je njegov advokat, naglašavajući da "antiterorističke akcije policije" na Kosovu "nisu bile usmjerene protiv civila".
Branilac je kao nedokazanu odbacio optužbu da je Đorđević učestvovao u zajedničkom zločinačkom poduhvatu progona Albanaca s Kosova, kao i da je takav plan postojao.
On je "aprsurdnom" nazvao tvrdnju tužilaštva da su vlasti Srbije tako željele da obezbijede trajnu kontrolu nad pokrajinom, podsjećajući da je Kosovo bilo u sastavu Srbije.
Za vrijeme rata 1999. godine, po odbrani, general Đorđević nije rukovodio dejstvima policije na Kosovu, već je to, po odluci ministra Stojiljkovića, bilo u nadležnosti Štaba MUP-a u Prištini, čiji je načelnik bio Sreten Lukić.
"Đorđević nije mogao izdavati zadatke Štabu MUP-a u Prištini, niti sopstvenim jedinicama na Kosovu", tvrdio je advokat Đorđević.
Po njegovim riječima, Albanci su sa Kosova odlazili ne zbog organizovane kampanje progona koju su, po tužilaštvu, sprovele srpske snage, već "dobrovoljno", u strahu od sukoba, NATO bombardovanja ili na poziv OVK.
"U pitanju je bio lični izbor, a ne rasprostranjeni plan za progon iz optužnice", kazao je branilac.
Osvrćući se na optužbu da je Đorđević učestvovao u prikrivanju stotina leševa ubijenih albanskih civila, zastupnik odbrane je potvrdio da je on, po naređenju ministra Stojiljkovića, sudjelovao samo u organizovanju zakopavanje tijela u bazi Specijalne antiterorističke jedinice MUP-a Srbije u Batajnici.
Kada su ga početkom aprila 1999. godine policajci sa terena obavijestili o hladnjači punoj leševa u Dunavu kod Kladova, a zatim i o tijelima koja su isplivala na jezeru Perućac kod Bajine Bašte, Đorđević, po odbrani, "nije znao" ni ko su žrtve, ni kako su stradale, niti ko ih je i odakle dopremio.
Kod Stojiljkovića, Đorđević se zalagao za formiranje komisije koja bi sprovela istragu, ali mu je ministar odgovorio "da on stoji iza toga; da su bili incidenti na Kosovu i da tijela moraju biti skrivena zbog NATO propagande", rekao je branilac Đorđević.
Kao dokaz da general Đorđević nije znao za transport tijela, niti je u tome učestvovao, branilac je naveo činjenicu da su kamioni "već danima stajali" u batajničkoj bazi u trenutku kada je Stojiljković o tome obavijestio Đorđevića.
"Da je Đorđević sve bio organizovao, kamioni ne bi toliko stajali", primijetio je branilac Đorđević.
Kako je rekao, "Vlastimir Đorđević je bio zatečen pojavom leševa i nije ni na koji način učestvovovao u njihovom transportu, niti na bilo kakvom sastanku gdje se razgovaralo o prenošenju tijela".
Sudsko vijeće predsjedavajućeg Kevina Parkera iz Australije povuklo se na odlučivanje o presudi, koja će biti izrečena u dogledno vrijeme.
General Đorđević je posle višegodišnjeg skrivanja uhapšen 17. juna 2007. u Budvi, posle čega su ga vlasti Crne Gore izručile Tribunalu.
U prvom pojavljivanju pred Tribunalom izjavio je da nije kriv za zločine za koje je optužen.
(Beta)