Srbija: Oni priznaju, mi povlačimo ambasadore

BEOGRAD, 19. 2.- Šef srpske diplomatije Vuk Jeremić naložio je hitno povlačenje na konsultacije ambasadora Srbije u Australiji i uputio protestne note vladama Francuske, Velike Britanije, Kostarike, Australije i Albanije.

"Ministarstvo spoljnih poslova Republike Srbije uputilo je protestne note vladama Republike Francuske, Velike Britanije, Kostarike, Australije i Albanije povodom priznavanja jednostranog proglašenja nezavisnosti Kosova i Metohije", saopštilo je Ministarstvo inostranih poslova.

Jeremić je u skladu s Akcionim planom Ministarstva spoljnih poslova naložio i hitno povlačenje na konsultacije ambasadora Srbije u Australiji Milivoja Glišića, dodaje se u saopštenju.

Ambasadori bi trebalo da napuste zemlju domaćina u roku od 48 časova od predaje protestne note Ministarstva spoljnih poslova i da se vrate u Srbiju na "konsultacije do daljnjeg".

Ranije su povučeni na konsultacije ambasadori u SAD Ivan Vujačić, Francuskoj Predrag Simić i ambasador u Turskoj Vladimir Ćurguz.

Australija je u utorak i zvanično priznala jednostrano proglašenje nezavisnosti Kosova, pozivajući Kosovo i Srbiju da mirnim putem riješe spor. Rumunija je međutim, odlučila da zatvori svoju diplomatsku kancelariju u Prištini u znak neslaganja sa ocepljenjem Kosova od Srbije. Tokom dana, Kosovo su priznali i Tajvan i Senegal.

Rumunija odbija da prizna jednostrano proglašenu nezavisnost srpske pokrajine Kosovo, zbog čega će zatvoriti svoju diplomatsku kancelariju u Prištini, izjavio je rumunski predsjednik Trajan Basesku.

Basesku je rekao da se Rumunija neće miješati u izgradnju institucija Kosova i da je prisustvo rumunske žandarmerije u pokrajini pokriveno rezolucijom Ujedinjenih nacija, prenio je Rompres. "Angažovanje Rumunije je isključivo u dijelu (očuvanja) javnog reda", rekao je Basesku.

Inače, do sada su, osim Australije, jednostrano proglašenu nezavisnost Kosova priznali SAD, Avganistan, Velika Britanija, Francuska, dok su Austrija i Njemačka najavile da će to učiniti u srijedu.

Nezavisnost Kosova je realnost i mi ćemo je priznati, izjavio je austrijski kancelar Alfred Guzenbauer na posebnoj konferenciji za novinare posvećenoj isključivo Kosovu i Metohiji. On je objasnio da će Vlada u srijedu razgovarati o nezavisnosti Kosova i usvojiti odluku o priznavanju, u isto vrijeme kao i mnoge druge evropske države.

Guzenbauer je priznao da jednostrano proglašenje nezavisnosti Kosova "nije idealno rješenje", ali da do boljih scenarija nije bilo moguće doći. On je ocijenio da će odnosi Srbije i EU narednih nedelja biti otežani, ali je dodao da je budućnost Srbije u EU i se Srbija može osloniti na Austriju u svom putu ka EU.

I njemačka vlada će, prema najavama iz Berlina, na sjednici koju će u srijedu voditi kancelar Angela Merkel, odlučivati o priznavanju nezavisnosti Kosova.

Šef njemačke diplomatije Frank-Valter Štajnmajer je, poslije sastanka savjeta ministara EU, najavio da će njemačka vlada u srijedu razgovarati o pitanju Kosova i da će Berlin "sada" priznati nezavisnost Kosova.

U međuvremenu, predsjednik SAD Džordž Buš uputio je pismo predsjedniku Kosova Fatmiru Sejdiu u kojem ga obavještava da Vašington priznaje Kosovo kao nezavisnu i suverenu državu.

Buš je u pismu kosovskom predsjedniku naveo da postoje "duboke i iskrene veze prijateljstva" koje spajaju narode SAD i Kosova.

"Ovo prijateljstvo, učvršćeno tokom najmračnijih časova tragedije Kosova, ojačalo je tokom devet godina od završetka rata na Kosovu", navodi u pismu Buš.

Navodeći da je Kosovo radilo na "izgradnji ratom razrušenog društva, uspostavljanju demokratskih institucija, i da je uspješno održalo izbore za novu vladu", američki predsjednik je poručio da "Kosovo kao nezavisna država sada preuzima odgovornost za svoju sudbinu", a da će SAD kao i ranije biti partner i prijatelj.

Buš je u pismu Sejdiu potvrdio uspostavljanje odnosa Vašingtona i Prištine i pozdravio obavezivanje kosovskih zvaničnika na "razvijanje odgovornih insitucija u kojima su svi gradani jednaki pred zakonom".

Buš je rekao i da SAD pozdravljaju to što je Kosovo prihvatilo mjere, predložene planom specijalnog izaslanika UN Martija Ahtisartija, čije bi ispunjenje Kosovo približilo ispunjavanju evroatlantskih aspiracija.

"Povlačenje ambasadora nije drastična mjera"

Povlačenje ambasadora iz neke zemlje na konsultacije predstavlja diplomatsku mjeru kojom se zemlji domaćinu izražava protest zbog određenog postupka, ali ne podrazumijeva snižavanje nivoa diplomatskih odnosa niti recipročne poteze.

Po riječima diplomata i stručnjaka za međunarodne odnose, pozivanje ambasadora iz neke zemlje na konsultacije nije drastična diplomatska mera. To jeste jasan izraz nezadovoljstva i znak protesta, ali pruža dosta fleksibilnosti jer omogućava da se ambasador vrati kada se procijeni da su otklonjeni razlozi za nezadovoljstvo, bez posebne procedure, rekao je sagovornik Bete.

Prema riječima stručnjaka, diplomatska praksa predviđa da se prije povlačenja ambasadora na konsultacije, zemlji domaćinu uručuje protestna nota u kojoj se objašnjavaju razlozi za nezadovoljstvo, traži od te zemlje da preispita svoj stav uz obavještenje da je amabasador do daljeg opozvan na konsultacije.

U konkretnom slučaju zemljama koje su priznale jednostrano proglašenu nezavisnsot Kosova notom je ukazano da je riječ o nelegalnom aktu u suprotnosti sa međunarodnim pravom, rezolucijom 1244, Poveljom UN i Helsinškim aktom.

Ozbiljniji korak je opoziv ambasadora jer podrazumijeva snižavanje diplomatskih odnosa na nivo otpravnika poslova i po pravilu za posledicu ima reciporočne mjere. U takvim slučajevima, za ponovno vraćanje diplomatskih odnosa na ambasadorski nivo potrebna je određena porocedura. U praksi to najčešće znači čekanje da druga strana - zemlja domaćin prihvati ambasadora, odnosno da mu izda agremane.

Najoštrija mera jeste prekid diplomatskih odnosa kada se zatvara ambasada u nekoj zemlji i povlače sve diplomate. Tada se zastupanje interesa poverava nekoj drugoj zemlji, a da bi se ponovo otvorile ambasade i razmenili ambasadori neophodno je ispočetaka sprovesti proceduru za uspostvaljanje diplomatskih odnosa. Pri tome čcinjenica da su bili u prekidu predstavlja "otežavajuću okolnost".

Diplomatija kao mjeru poznaje i protjerivanje ambasadora, ali se ona, kako objašnjavaju stručnjaci, obično primjenjuje u slučajevima težih povreda Bečke konvencije i po pravilu prvo na nekom nižem niovu, na primjer otpravnika poslova. Ova mera vezuje se obično za "špijunske afere".

(agencije/MONDO)