BRISEL, 16. 2. - Evropska unija odobrila je noćas slanje 2.000 pripadnika pravosudno-policijske misije EULEKS za Kosovo, uoči sutrasnjeg očekivanog proglašenja nezavisnosti južne srpske pokrajine.
Misija je zvanićno odobrena u ponoć, pošto nijedna od 27 članica EU nije uložila prigovor na operativni plan misije, rekli su diplomatski izvori u Briselu.
Misija EU na Kosovu imaće blizu 2.000 članova, i to 1.400 policajaca i pripadnika žandarmerijsko - karabinjerskih specijalnih snaga, kao i više stotina sudija, tužilaca i drugog osoblja.
Zamišljeno je da u roku od 120 dana misija EU preuzme sve nadležnosti od UNMIK-a.
Naimenovani specijalni izaslanik EU za Kosovo Piter Fejt će, poslije prelaznog roka, postati medjunarodni civilni predstavnik, funkciju koju je do sada imao šef Unmika Joahim Riker.
Kada kosovski lideri budu proglasili nezavisnost, EU će preuzeti odgovornost da nadgleda policiju, sudsku i civilnu administraciju od sadašnje misije UN, poslije 120 dana prelaznog roka, javio je u subotu prije podne Rojters.
Šefovi diplomatija EU bi trebalo u ponedeljak da razmijene mišljenja o stavovima povodom proglašenje nezavisnosti Kosova.
Odluka o priznanju nezavisnosti Kosova ostavljena je svakoj zemlji na samostalno odlučivanje.
Evropska unija je nakon odluke o slanju misije i zvanično imenovala Holanđanina Pitera Fejta za specijalnog predstavnika EU na Kosovu i Metohiji, te bivšeg komandanta Kfora, Francuza Iva de Kermabona, kao šefa misije EULEKS.
Obe odluke, kao i odluka EU o usvajanju “Zajedničke akcije” - pravne i finansijske osnove za slanje misije - objavljena je u subotu ujutro u Službenom glasniku EU.
De Kermabon i Fejt će biti odgovorni Visokom predstavniku EU za spoljnu politiku i bezbednost Havijeru Solani.
Pedesetosmogodišnji general De Kermabon je izabran na to mjesto kao "odličan poznavalac terena", prenijeli su Tanjugovi izvori, obzirom da bi mu novi boravak na Kosmetu predstavljao četvrtu tamošnju misiju u poslednjih šest godina.
On je, naime, 2002. godine bio šef brigade Kfora za sektor Sjever u Kosovskoj Mitrovici, a 2003. je bio zamjenik komandanta Kfora.
Na čelo Kfora dolazi u septembru 2004. godine, par mjeseci nakon masovnog antisrpskog nasilja 17. marta i mnogobrojnih propusta Kfora, pokušavajući da popravi koordinaciju brigada i poboljša sigurnost srpske zajednice, formirajući par bezbjednosnih zona, pijre svega u Metohiji.
Tokom svog jednogodišnjeg mandata, De Kermabon je radio na prebacivanju odredjenih funkcija Kfora na policiju, na formiranju lakših i mobilnijih trupa, te na stvaranju zajedničke multinacionalne obaveštajne službe Kfora, a od njegovog dolaska na Kosmet do danas, broj vojnika je praktično ostao isti - 16.000.
Od početka vojne karijere 1970. godine, De Kermabon je služio u Legiji stranaca, te učestvovao u operacijama u Čadu, Centralnoafričkoj republici i Kambodži.
Prvi put je došao na Balkan januara 1995. godine, kao pomoćik komandanta Unprofora za Sarajevo, a zatim je postao i Šef štaba multinacionalne brigade Ifora za sektor Jugoistok.
U novoj ulozi na Kosovu, Iv de Kermabon će upravljati misijom EULEKS, sastavljenom od 2.000 policajaca, sudija i tužioca, čiji je cilj da "pomogne institucijama Kosova, pravosudju i policiji u njihovom napretku … ka nezavisnom multietničkom pravosudnom sistemu, multietničkoj policiji i carini … ".
Francuskom generalu će "političke instrukcije" davati Fejt, kao specijalni prestavnik EU.
Fejt će koordinirati sve aktivnosti EU na Kosovu, s posebnim naglaskom na "razvoj ljudskih prava i osnovnih sloboda na Kosovu".
On bi trebalo da u toj funkciji predvodi i Medjunarodnu civilnu kancelariju, koja je predvidjena planom Martija Ahtisarija o "nadgledanoj nezavisnosti" Kosmeta.
Fejt i Ahtisari su inače već zajedno radili na okončanju sukoba u separatističkoj indonežanskoj pokrajini Aceh.
Zanimljivo je da je u slučaju Aceha, Ahtisari predložio "suštinsku autonomiju" a ne nezavisnost kao rješenje, te da je Fejt upravo takvo rješenje morao da sprovodi u ime misije EU, na čijem je čelu bio.
Srpskoj javnosti Fejt je poznat kao učesnik pregovora o prekidu oružanog djelovanja albanskih ekstremista na jugu Srbije 200, a učestvovao je i pregovorima povodom sukoba pobunjenih Albanaca i makedonskih snaga bezbjednosti, iste te godine.
(agencije/MONDO)