De Kermabon i Fejt će biti odgovorni visokom predstavniku EU za spoljnu politiku i bezbjednost Havijeru Solani.
Njihovo imenovanje postaće zvanično ove nedjelje, po usvajanju pratećih dokumenata, istakli su Tanjugovi izvori.
Pedesetosmogodišnji general De Kermabon je izabran na to mjestu kao "odličan poznavalac terena", obzirom da bi mu novi boravak na Kosovu predstavljao četvrtu tamošnju misiju u posljednjih šest godina.
On je 2002. godine bio šef brigade Kfora za sektor Sever u Kosovskoj Mitrovici, a 2003. je bio zamjenik komandanta Kfora.
Na čelo Kfora dolazi u septembru 2004. godine, nešto poslije masovnog antisrpskog nasilja 17. marta i mnogobrojnih propusta Kfora, pokušavajući da popravi koordinaciju brigada i poboljša sigurnost srpske zajednice, formirajući par bezbjednosnih zona, prije svega u Metohiji.
Tokom svog jednogodišnjeg mandata, De Kermabon je radio na prebacivanju određenih funkcija Kfora na policiju, na formiranju lakših i mobilnijih trupa i na stvaranju zajedničke multinacionalne obavještajne službe Kfora, a od njegovog dolaska na Kosovo do danas, broj vojnika je praktično ostao isti - 16.000.
Od početka vojne karijere 1970. godine, De Kermabon je služio u Legiji stranaca i učestvovao u operacijama u Čadu, Centralnoafričkoj republici i Kambodži.
Prvi put je došao na Balkan januara 1995. godine, kao pomoćik komandanta Unprofora za Sarajevo, a zatim je postao i Šef štaba multinacionalne brigade Ifora za sektor "Jugoistok".
U novoj ulozi na Kosovu, De Kermabon će upravljati misijom "Euleks", sastavljenom od 1.800 policajaca, sudija i tužilaca, čiji je cilj da "pomogne institucijama Kosova, pravosuđu i policiji u njihovom napretku ka nezavisnom multietničkom pravosudnom sistemu, multietničkoj policiji i carini …".
Francuskom generalu će "političke instrukcije" davati Fejt, kao specijalni prestavnik EU.
Fejt će koordinisati sve aktivnosti EU na Kosovu, s posebnim naglaskom na "razvoj ljudskih prava i osnovnih sloboda na Kosovu".
On bi trebalo da u toj funkciji predvodi i Međunarodnu civilnu kancelariju, koja je predviđena planom Martija Ahtisarija o "nadgledanoj nezavisnosti" pokrajine.
Fejt i Ahtisari su već zajedno radili na okončanju sukoba u separatističkoj indonežanskoj pokrajini Aćeh 2005. godine.
Zanimljivo je da je u slučaju indonežanske pokrajine Ahtisari predložio "suštinsku autonomiju" a ne nezavisnost, kao rješenje, i da je Fejt upravo autonomiju morao da sprovodi u ime misije EU, na čijem je čelu bio.
Fejt je srpskoj javnosti poznat kao učesnik pregovora o prekidu oružanog djelovanja albanskih ekstremista na jugu Srbije 2001. godine.Španija protiv jednostranih proglašenja nezavisnosti
Španska vlada je u utorak ponovila da se protivi "jednostranim proglašenjima nezavisnosti" i pozvala na jedinstvo Evropske unije u vezi sa pitanjem Kosova.
"Španska vlada ne cijeni jednostrana proglašenja nezavisnosti", rekao je u Madridu španski ministar odbrane Hoze Antonio Alonso po završetku vojne ceremonije. Alonso je pozvao na jedinstvo Evropljana u vezi s Kosovom i dodao da se ne mogu odbaciti "napori za mir i stabilnosti" koji su do sada preduzimani na Balkanu.
On je ocijenio da je situacija na Balkanu "specifična". "Ona se ne može primijeniti ni na jednu zemlju EU, a još manje na Španiju, u slučaju da bude interpetacija u tom smislu", rekao je španski ministar odbrane.
Španija, koja se suočava sa spearatističkim pokretima u Baskiji i Kataloniji, ranije je najavila da neće priznati nezavisnost Kosova zbog očuvanja stabilnosti na Balkanu i poštovanja medjunarodnog prava. AFP navodi da se u EU, pored Španije, nezavisnosti Kosova protive i Kipar, Grčka, Bugarska, Slovačka i Rumunija.
(agencije/MONDO)