Brano Šaranović (66) iz Budve, vlasnik kazina u hotelu "Slavija", ubijen je iz zasjede.
Dvojica napadača na skuterima ispalila su više od 20 hitaca u Šaranovića dok je izlazio iz svog automobila, a zatim su pobjegli.
Kako "Blic" saznaje, ubice su napravile zasjedu i čekale da se Šaranović u svom BMW-u, crnogorskih registarskih tablica, približi zgradi u Ulici Veljka Lukića Kurjaka 16 u kojoj ima stan.
Kad je Šaranović parkirao automobil i krenuo ka stanu, napadači sa kacigama na glavama prišli su mu i počeli da pucaju.
"Čuo se dug rafal, a zatim zvuk motora. Izašao sam na terasu i vidio čovjeka kako leži pored kontejnera. Ubrzo su stigle ekipe Hitne pomoći i policija", rekao je jedan od stanara Ulice Veljka Lukića Kurjaka.
Brojne policijske patrole koje su stigle u Ulicu neznanog junaka odmah su započele uviđaj. Šaranović je izrešetan po grudima i stomaku, a nađeno je više od 20 čaura. Taj dio grada je blokiran, zaustavljani su motociklisti, ali su ubice uspjele da umaknu potjeri.
Uviđaj je nastavljen u četvrtak ujutro i pretresen je Šaranovićev stan. Razgovarano je i sa stanarima okolnih zgrada, ali niko od njih nije primjetio ništa te večeri.
Operativci su planirali i da razgovaraju sa njegovim bratom Slobodanom, vlasnikom kazina "Partizan".
Policija od njega hoće da sazna da li je Branislavu u poslednje vrijeme neko prijetio, s kim je bio u sukobu i zbog kojih poslova.
Brano Šaranović je uglavnom bio u Crnoj Gori, povremeno je boravio i u Engleskoj. U Beograd nije dolazio često. Kada bi došao, ostajao bi četiri-pet dana.
Dva dana prije ubistva doputovao je u Beograd. Ubice su dobro pratile svaki njegov korak i čekale kada će parkirati svoj BMW i krenuti da prelazi ulicu do zgrade u kojoj stanuje.
"U Beogradu je vlasnik kazina u hotelu "Slavija", a većina njegovih poslova je u Crnoj Gori. Ne isključujemo mogućnost da je i likvidacija naručena i organizovana u toj državi, a da je Beograd samo izabran za mjesto ubistva", kaže sagovornik "Blica" blizak istrazi.
Šaranović je bio direktor i vlasnik kompanije "Filšar", osnovane 2001. godine, koja upravlja nad četiri slot kluba u Beogradu, Kruševcu i Aleksandrovcu.
Vlasnik je istoimene kompanije u Austriji, koja se takođe bavi kockanjem. Inače, prije osam godina opljačkan je Šaranovićev kazino na prvom spratu hotela "Slavija".
Pljačkaši koji su ukrali 190.000 maraka i 230.000 dinara uhapšeni su pije dva mjeseca.
U Crnoj Gori Branislav Šaranović važio je za čoveka koji je veoma uticajan u političko-poslovnim krugovima, bliskog režimu.
Ta povezanost sa ljudima iz političkog vrha omogućila mu je da, kako se priča, ima udjela u brojnim privatizacijama.
U Crnoj Gori se, međutim, u javnosti ne priča kako je zaradio novac i da li je na taj način pokušavao da opere pare stečene u sumnjivim poslovima.
Iako nije osuđivan, Branislav Šaranović se još osamdesetih godina prošlog vijeka povezivao s mnogim kriminalnim poslovima ne samo u Crnoj Gori već mnogo šire.
Mnoge poslove van zemlje, ekipa u kojoj je bio odrađivala je pod patronatom tajne policije za tadašnju državu.
U ekipi je bilo najviše momaka iz Crne Gore. Šaranović je tijesno sarađivao sa Nikšićaninom za koga se tvrdi da je čovjek bez čijeg odobrenja u Crnoj Gori ne može ništa da se uradi.
Kada je Crna Gora postala meka za raznorazne švercere, upravo se Branislav Šaranović pominjao kao jedan od glavnih ljudi koji ima udjela od svake krijumčarene paklice cigareta ili litra nafte.
Takođe se pričalo i da ima udjela u krijumčarenju nekih mnogo opasnijih stvari od cigareta. Međutim, crnogorska policija, da li zbog njegovih bliskih kontakata sa ljudima iz političkog vrha, nikada nije ispitivala njegove poslove.
Branislav Šaranović i ljudi bliski njemu pominju se kao ekipa koja brojnim bjeguncima od zakona u Srbiji pruža utočište u Crnoj Gori.
Prije sedam godina dovođen je u vezu s bjekstvom Željka Maksimovića Make, optuženog za ubistvo policijskog generala Boška Buhe.
Prije 13 godina upravo je Branislav Šaranović u svom stanu u Beogradu pružio utočište Maksimoviću posle ubistva policajca Dejana Radulovića.
Zbog primata u raznim poslovima Branislav Šaranović i ljudi oko njega nisu trpjeli kriminalne grupe u Beogradu, a posebno im je bio omražen voždovački klan.
Pričalo se da je Šaranović sredinom osamdesetih pucao u Borisa Petkova, člana voždovačke grupe, ali nije bilo dokaza da bi mu zbog toga bile stavljene lisice.
Branislav Šaranović se pominje i kao član grupe koja je 1980. godine pobjegla iz zatvora kada je eksplozivom raznijet zid kaznene ustanove u blizini Diseldorfa.
Navodno je cijela akcija urađena pod patronatom Državne bezbjednosti.
O ovom slučaju je te godine pisao i njemački list "Špigl", koji je naveo da je Šaranović bio prvi od trojice zatvorenika koji su pobjegli.
"Posle mise u crkvi istražnog zatvora u Vupertal-Bendalu, 49 robijaša bilo je u šetnji po dvorištu ove kaznene ustanove okružene debelim zidinama.
Iznenada se začuo snažan tresak, jedno krilo velikih čeličnih vrata odletjelo je 20 metara u travu. Zatim je razvaljeno i drugo krilo.
Zatvorenici su se bacili na pod, a samo jedna grupa od njih pet, odmah je pobjegla kroz otvor", objavio je list.
Šaranovića i još dvojicu osuđenika napolju je čekao tamnoplavi "alfa romeo", dok su još dvojica pobjegli uz rijeku Vuper, ali su ubrzo uhapšeni.
To je bio prvi slučaj da su robijaši u Njemačkoj oslobođeni dinamitom. Akcija je izvedena tako da niko od zatvorenika u dvorištu nije povrijeđen.
Za Šaranovića se navodi da je osim u Stokholmu, Parizu i Amsterdamu, "operisao" i u Rajnsko-Rurskoj oblasti.
On je u tom trenutku odležao prvih nekoliko mjeseci zatvorske kazne od osam i po godina, na koju je osuđen zbog "razbojničkog iznuđivanja" prilikom naplate reketa u jednom ugostiteljskom lokalu i igraonici u Diseldorfu.
"Špigl" je tada pisao da je Šaranović bio pripadnik jugoslovensko-italijanskog mafijaškog klana od oko 50 ljudi, koji operiše u više evropskih zemalja.
"Klan je angažovao čovjeka iz Italije da izvrši ubistvo u Njemačkoj ili Jugoslovena za likvidacije u Beču", objavljeno je 1980. godine u listu "Špigl".
(MONDO/Foto: Press)