Županijsko tužilaštvo u Osijeku zatražilo je istragu protiv bivšeg šefa vojne kontraobaveštajne službe JNA Aleksandra Vasiljevića.
Istraga je zatražena zbog, kako je navedeno, ratnih zločina logorima u Begejcima, Stajićevu, Sremskoj Mitrovici i Nišu, gdje je bilo zatvoreno najmanje 3.000 hrvatskih vojnih zarobljenika i civila.
Vasiljević je osumnjičen da je od oktobra 1991. do maja 1992. godine, kao načelnik Uprave bezbjednosti ŠNO, poznatije kao KOS, bio pretpostavljani komandatima četiri logora za ratne zarobljenike u Srbiji u kojima je kršeno međunarodno ratno i humanitarno pravo.
General-major bivše JNA je osumnjičen i da je bio odgovoran za primjenu međunarodnih konvencija u logorima u kojima su zatočenici živjeli u nehumanim uslovima gdje su ih Vasiljeviću potčinjeni vojnici tukli, silovali, tjerali na prisilan rad van logora, vodili na lažna strijeljanja i fizički i psihički maltretirali na druge načine.
Pritom se tvrdi da je Vasiljević znao u kakvim nehumanim uslovima žive zatvorenici i čemu su sve izloženi od njemu potčinjenih komandira vojnih policajaca i logorskih čuvara, a da ništa nije preduzeo da se poboljša stanje i spriječi fizičko i psihičko maltretiranje zatvorenika, a da kazni počinioce.
U zahtjevu za istragu podnesenom Županijskom sudu u Osijeku tvrdi se da je od posljedica mučenja u logorima umrlo 13 ljudi kojima je utvrđen identitet i još neutvrđen broj zatvorenih, a mnogi imaju teška i trajna fizička i psihička oštećenja.
Iako je Vasiljević državljanin Srbije i nije dostupan hrvatskom sudstvu, od suda se traži da ga se pritvori zbog opasnosti od bjekstva, ometanja istrage i posebno teških okolnosti u kojima je djelo počinjeno.
U opsežnoj kriminalističkoj obradi učestvovala je i Sigurnosno (bezbjedosna) obavještajna agencija.
Mediji navode da je Vasiljević 2003. svjedočio na haškom suđenju Slobodanu Miloševiću, a da se na saradnju s tužilaštvom odlučio 1999. jer je zajedno s Miloševićem naveden kao jedan od 15 učesnika zločinačkog poduhvata.
Pritom se ističe da je on u Hagu svjedočio da je JNA prvo štitila samo blokirane kasarne, a da se u jesen 1991. angažovala na zaštiti srpskog naroda Banije, Like i Korduna nakon napada Zbora narodne garde.
(Tanjug)