Tužilaštvo Haškog tribunala odbilo je poziv sudskog vjeća da dodatno smanji obim optužbi protiv Radovana Karadžića
Karadžić je u dvije tačke optužen za genocid nad nesrbima u Srebrenici i još 11 bosanskih opština, a u preostalih devet tačaka za progon, istrijebljenje, ubistva, deportacije, nehumana djela, terorisanje i nezakonite napade na civile i uzimanje međunarodnih talaca tokom rata u BiH 1992-95. godine.
"Tužilaštvo ne može smanjiti svoj dokazni postupak... i okončati izvođenje dokaza za godinu dana, bez žrtvovanja ključnih dokaznih činilaca. U interesu je pravičnog i brzog suđenja da Karadžić odgovara za zločine koji u punoj mjeri odražavaju njegovu pretpostavljeno kriminalno djelovanje, na način koji je tužilaštvo već predložilo", piše u danas objavljenom podnesku tužioca Alana Tigera.
Haško tužilaštvo je tako odbilo sugestiju predsjedavajućeg sudije O Gon Kvona da još sažme postupak protiv Karadžića i izvođenje dokaza okonča za godinu dana.
Sudsko vijeće, po pravilima Tribunalaa, takođe može smanjiti obim optužbi radi kraćeg procesa, ukoliko tužioci to odbiju.
Sudija Kvon je, na poslednjoj statusnoj konferenciji, sugerisao da tužioci odustanu od izvođenja dokaza za eksploziju na sarajevskoj pijaci Markale, 4. februara 1994, konstatujući da "postoji kontraverza o tome ko je granatu ispalio".
Kao obrazloženje za odbijanje da odustane od optužbe za zločin na Markalama, tužilac Tiger naveo je da bi se time uštedjelo "zanemarljivo vrijeme", a da bi broj svjedoka o opsadi Sarajeva ostao isti.
"Tužilaštvo ima u viddu zabrinutost sudskog vijeća da će na ovaj incident, s obzirom na najave optuženog, biti utrošeno značajno vrijeme. Ipak, granatiranje od kojeg je poginulo 66 ljudi, a više od 140 ranjeno, je najteži takav incident u optužnici i tu mora ostati", pišse u podnesku.
Na predlog sudije Kvona da razmisli o odustajanju od optužbi za pojedinačna, "nasumična" ubistva Muslimana posle pada Srebrenice u julu 1995. i usredsredi se na izvođenje dokaza o organizovanom i sistematskom strijeljanju muslimanskih zarobljenika, tužilaštvo je odgovorilo da "ne postoji pravna razlika" između tih zločina.
I jedna i druga ubistva dio su optužbe za "zajednički zločinački poduhvat eliminisanja bosanskih Muslimana iz Srebrenice, koji se sastojao od nasilnog premještanja žena, djece i starih i ubistava muškaraca i starijih dječaka", naglasio je tužilac.
Zastupnici optužbe usprotivili su se i predlogu sudija za dalje smanjivanje broja bosanskih opština u optužnici sa 17 na 10 ili 12, uz obrazloženje da bi time bila narušena cjelovitost dokaznog postupka protiv Karadžića.
Tužilaštvo je ocjenilo i da neće moći da okonča izvođenje dokaza protiv Karadžića za godinu dana, ukoliko se ročišta, zbog zauzetosti tri sudnice Tribunala, budu održavala tri puta nedeljno, po tri i po sata, kako je nagovjestio sudija Kvon.
Za potpuni dokazni postupak protiv Karadžića, haško tužilaštvo je zatražilo 251 sat, nasuprot sugestiji sudskog vijeća da bi izvođenje dokaza optužbe moralo trajati do 200 sati.
Tužilaštvo je 1. septembra već predložilo smanjivanje obima optužbi Karadžića i odustajanje od 62 svjedoka, ali ne i brisanje bilo koje tačke optužnice.
(Beta)