Poglavar Srpske pravoslavne crkve patrijarh Pavle danas puni 95 godina
Poglavar Srpske pravoslavne crkve patrijarh Pavle danas puni 95 godina i svoj rođendan će proslaviti na Vojno medicinskoj akademiji u Beogradu, gdje se gotovo dvije godine nalazi na liječenju i brizi.
"Njegova svjetost će, kao i do sada, svoj rođendan obilježiti skromno i molitveno", rekao je Tanjugu patrijarhov vikar, episkop hvostanski Atanasije.
Svijetu arhijerejsku liturgiju u paraklisu Svetog Luke simferopoljskog i krimskog na VMA, gdje je patrijarh Pavle na liječenju od 13. novembra 2007. godine, služiće, kako je najavljeno, mitropolit crnogorsko-primorski Amfilohije.
Četrdeset i četvrti poglavar SPC je na tronu Svetog Save 19 godina, a dužnost duhovnog poglavara i prvog među ravnima u srpskoj crkvi preuzeo je 1. decembra 1990. godine u beogradskom Sabornom hramu.
"Ja se pokoravam vašem izboru i nadam se da će Gospod pomoći Crkvi svojoj da u meni ne bude onaj koji će je uniziti", rekao je na hirotoniji novoizabrani poglavar SPC primajući patrijaraško žezlo i titule arhiepiskop pećki, mitropolit beogradsko-karlovački, njegova svjetost patrijarh srpski.
Patrijarh Pavle, o kome gotvo dvije godine brine tim ljekara specijalista VMA, koji redovno izveštava Sveti Sinod o zdravstvenom stanju poglavara, svakodnevno se pričešćuje, i bez naočara, kako kažu oni koji o njemu birnu, čita knjige svetih otaca.
Njegovo vrijeme posvećeno je molitvi, a redovne dužnosti patrijarha obavlja Sinod i najstariji član Sinoda po rukopoloženju, arhiepiskop cetinjski i mitropolit crnogorsko-primorski Amfilohije.
Krajem oktobra 2008. godine patrijarh Pavle je uputio pismo Saboru u kome umoljava arhijereje SPC da mu na predstojećem zasijedanju zbog zdravstvenog stanja i nemoći odobri povlačnje sa trona Svetog Save.
Odluka o molbi patrijarha Pavla odložena je tada za redovno proljećno zasijedanje najvišeg tela SPC koje je počelo 14. maja ove godine i na kome je donijeta odluka da se patrijarh Pavle umoli da doživotno ostane poglavar Crkve.
Patrijrah Pavle je molbu uvažio, a poslove poglavara SPC, u njegovomn odsustvu, preuzeo je tada mitropolit Amflohije.
Njegova svjetost patrijarh srpski gospodin Pavle (na krštenju Gojko Stojčević) rođen je 11. septembra 1914. godine u selu Kućanci u srezu Donji Miholjac u Slavoniji, od roditelja zemljoradnika.
Osnovnu školu završio je u rodnom mjestu, nižu gimnaziju u Tuzli (1925-1929), ispit zrelosti položio je u Šestoj muškoj gimnaziji u Beogradu, šestorazrednu bogosloviju u Sarajevu 1936.godine, a Bogoslovski fakultet u Beogradu, gdje je prethodno završio dvije godine Medicinskog fakulteta.
Drugi svjetski rat zatekao ga je na odsluženju vojnog roka, a kao izbjeglica je boravio u manastiru Sveta Trojica u Ovčaru i u Banji Koviljači od 1944. godine kao vjeroučitelj za djecu u izbjeglištvu.
Tu su mu ljekari otkrili tuberkulozu i predvidjeli još tri mjeseca života.
Odatle je iz zdravstvenih razloga otišao u manastir Vujan, u selu Prislonica između Čačka i Gornjeg Milanovca, gdje ostaje do 1945. godine i gdje je poslije čudesnog izlječenja donio odluku da se posveti monaškom životu.
Postdiplomske studije završio je na Bogoslovskom fakultetu u Atini gdje je boravio od Božića 1955. do maja 1957.godine posvetivši se proučavanju Novog Zavjeta i liturgike.
Godina 1957. zabilježana je kao početak njegovog arhijerejstva - za episkopa raško-prizrenskog izabran je 29. maja, a 22. septembra ga je, u Sabornoj crkvi u Prizrenu hirotonisao tadašnji srpski patrijarh Vikentije.
Godine 2007. u Srpskoj patrijaršiji, u kapeli Svetog Simeona Mirotočivog molitveno je obilježeno pola vijeka arhijerejske službe patrijarha Pavla i njegovog života po Jevandljeju između Eparhije raško-prizrenske i trona Svetog Save u Srpskoj patrijaršiji.
Patrijarh Pavle, koji se cijelog života bavi naučnim radom,objavio je veliki broj knjiga među kojima je trotomno izdanje "Da nam budu jasnija neka pitanja naše vjere", objavljeno 1998.godine.
Poznate su i zbirke patrijarhovih besjeda "Život po Jevanđelju" i "Molitve i Molbe" koje su objavljivane i kao dopunjena izdanja.
Poglavar SPC je dugo bio predsjednik komisije Svetog Sinoda za prevod Svetog Pisma Novog Zavjeta kojeg je crkva zvanično odobrila i objavila 1984. godine.
Ispravljeno izdanje tog prevoda objavljeno je 1990. godine po blagoslovu patrijarha Pavla.
Usjekovanje svetog Jovana
Srpska pravoslavna crkva danas obilježava i praznik Usjekovanije glave svetog Jovana Krstitelja, uspomenu na dan pogubljenja svetitelja, posljednjeg proroka Starog i prvog proroka Novog zavjeta.
Sveti Jovan, savremenik Isusa Hrista, prvi je najavio dolazak Spasitelja ljudskog roda i krstio ga na reci Jordanu pa je u pravoslavnom hrišćanstvu poznat kao preteča i Krstitelj.
Prema jevanđelskim zapisima, sveti Jovan je javno osuđivao razvrat rimskog društva i, braneći javni moral, nije štedeo ni judejskog cara Iroda koji je svom bratu preoteo ženu Irodijadu i s njom se provodio u bludu i razvratu.
Sveti Jovan je pogubljen na nagovor Irodijadine kćeri Salome koja je, kako kaže predanje, svojom zavodljivom igrom sa "sedam velova" uspjela da izmami carsko obećanje.
Po nalogu Irodovom, sveti Jovan je posiječen, a njegovu glavu je Saloma na tanjiru donijela carici Irodijadi.
Na ikonama posvećenim ovom prazniku, sveti Jovan se slika sa odsječenom glavom u desnoj ruci, koja je simbol njegove mučeničke smrti.
SPC posvećuje tri dana u godini ovom svetitelju i praznuje, pored ovog pomena, Sabor svetog Jovana Krstitelja (20. januar) i Rođenje svetog Jovana (7. jul).
Sveti Jovan spada među najpoštovanije svetitelje i primjer je čvrste volje, pravičnosti i poštenja.
U srpskom narodu postoji običaj bratimljenja - "po Bogu i svetom Jovanu".
Među beogradskim crkvama ovom prazniku je posvećena crkva na Centralnom groblju koja će obilježiti praznik svog zaštitnika.
(Tanjug/MONDO)