U poslednjih nekoliko mjeseci povećan je broj otmica i iznuda, a meta su uglavnom djeca imućnih porodica, saznaje "Politika" u policiji
Inspektorima policije su u većini ovih slučajeva "vezane ruke", jer roditelji ne žele da prijave otmicu i da sarađuju sa policijom.
"Često nam sa raznih strana stižu informacije o otetoj djeci i ucjenama kojima su izloženi njihovi roditelji. Međutim, oni iz straha od otmičara i njihovih odbijaju da sarađuju sa nama.
Roditelji jednostavno ne žele da podnesu prijavu, bez koje mi ne možemo da radimo. Često se otmicama samo prijeti, a žrtve nam se obično obraćaju kada više nemaju izlaza i kada su im otmičari već naplatili traženu sumu", navodi neimenovani sgovornik "Politike" iz policije.
Upravo zbog toga se, kako kažu u policiji, dešava da roditelji djecu šalju u školu pod pratnjom tjelohranitelja, koji ih odvoze i posle časova vraćaju kući.
U policiji napominju da otmičari vrlo precizno "tipuju" i dugo planiraju kidnapovanje.
"Kidnaperi se prvo do najsitnijih detalja raspitaju koliko novca ima oštećeni, kako mu se zovu djeca, koliko imaju godina, u koju školu idu, čime se dodatno bave van škole.
Pored toga zanimaju ih i detalji o supruzi i njegovim roditeljima. Oni vrlo dobro znaju kako da uplaše i čime da ucijene određenu osobu", ocjenjuju u policiji.
Jedna od otmica, koja se dogodila prije skoro devet godina, otvorila je ova pitanja, a ostala je bar za javnost do danas obavijena velom tajne.
Riječ je otmici sina poznatog bračnog para Slobodana i Brene Živojinović, koji je kao osmogodišnji dječak otet 24. novembra 2000. godine na Bežanijskoj kosi u Novom Beogradu. Zvanično ovaj slučaj policija nikada nije rasvijetlila.
Dječak je, podsjetimo, šest dana držan u zatočeništvu, sve dok njegovi roditelji nisu, kako se spekulisalo, isplatili dva i po miliona njemačkih maraka.
Primopredaja novca je, kako su objavili mediji, obavljena na autoputu Beograd - Niš, u visini Dušanovca u Beogradu, u traci koja vodi prema centru grada.
U javnosti se dosta spekulisalo i o tome kako i gdje je dječak oslobođen, a jedna od verzija je bila da je ostavljen takođe na autoputu kroz glavni grad.
Zanimljivo je da do sada niko nikad nije progovorio nijednu riječ o otmici mlađeg Živojinovića.
Svojevremeno se u štampi, na osnovu spekulacija hrvatskih medija, pojavila informacija da je jedan crnogorski državljanin koji je likvidiran u Španiji zapravo bio jedan od otmičara. Međutim, ova informacija nikada nije potvrđena.
"Politika" podsjeća i da je u oktobru 2007. godine, u užem centru Bora, oteta Aleksandra Jovanović, ćerka borskog biznismena Nebojše Jovanovića, koja je tada imala 24 godine.
Otmičari su je dva dana držali u vikendici oko pet kilometara udaljenoj od sela Brestovac prema naselju Metovnica na Timoku.
Da bi uklonili tragove otmičari su zapalili unutrašnjost kuće kada su je pustili. Kidnaperi su od Aleksandrinog oca zahtijevali 1,5 miliona evra, da bi oslobodili djevojku.
Ubrzo zatim policija je uhapsila dvojicu otmičara, Klimenta Isailovića i Đorđa Vasiljkovića. Njih dvojica su prošle godine osuđeni, Isailović na 15 godina zatvora, a Vasiljković na 14.
Dvije godine ranije, u maju 2005. godine dvojica kidnapera otela su takođe u Boru troje djece, pokušavajući da iznude 2.000 evra.
Četrnaestogodišnji brat i sestra, kao i njihov mlađi sedmogodišnji brat, oteti su u selu Šarbanovac kod Bora.
Otmičari su zatim od porodice zatražili otkup od 2.000 evra uz prijetnju da će sve ukućane pobiti i zapaliti imovinu. Djeca su, na sreću, uspjela da pobjegnu, nakon čega su dvojica kidnapera njihovog oca, uz prijetnju smrću, primoravala da potpiše priznanicu po kojoj im duguje 1.510 evra i uzeli mu automobil.
Slučaj je prijavljen borskoj policiji koja je ubrzo uhapsila Radovana Petrova i Vasu Burharta.
(MONDO/arhivska fotografija)