Američki izaslanik Ričard Holbruk obavijestio je u julu 1996. Slobodana Miloševića da je cilj Vlade SAD da se Radovan Karadžić nađe u Hagu
Američki izaslanik Ričard Holbruk obavijestio je u julu 1996. godine predsjednika Srbije Slobodana Miloševića da je cilj Vlade SAD da se Radovan Karadžić, poslije povlačenja sa čela Republike Srpske, nađe pred Haškim tribunalom.
Holbrukovo pismo Miloševiću, upućeno 21. jula 1996, objelodanjeno je u utorak u Haškom tribunalu, kao dio podneska koji su SAD uložile u postupku protiv Karadžića, optuženog za genocid i zločine nad nesrbima tokom rata u BiH 1992-95.
Zvanični Vašington objelodanio je pismo Karadžićevoj odbrani ranije.
Prema američkoj diplomatskoj depeši, takođe objavljenoj u Tribunalu, Holbruk je odlučnost SAD da se Karadžić i general Ratko Mladić nađu pred Tribunalom 19. jula 1996. prenio i tadašnjem ministru spoljnih poslova Srbije Milanu Milutinoviću i načelniku Službe državne bezbjednosti Srbije Jovici Stanišiću.
Stanišić je neposredno prije toga sa Pala u Beograd donio Karadžićev potpis na sporazumu kojim je prihvatio da se povuče sa čela RS i Srpske demorkatske stranke, kao i iz javnog života.
Od prvog pojavljivanja pred sudijom u Hagu prošlog ljeta, Karadžić tvrdi da mu je tim sporazumom Holbruk garantovao imunitet od Tribunala.
Krajem maja, Karadžić je na osnovu te tvrdnje zatražio da Tribunal obustavi postupak protiv njega.
U pismu od 21. jula 1996, koje je do sada bilo tajno, Holbruk piše Miloševiću da je sporazum o povlačenju Karadžića, postignut dva dana ranije u Beogradu, "neosporno korak naprijed", ali da "mnogo toga ostaje da se uradi".
Pod naslovom "Budućnost doktora Karadzića", Holbruk zatim piše: "Kao što sam vam i predvidio, javno smo kritikovani što nismo uspjeli da isposlujemo sporazum da će se Karadžić i general Mladić pojaviti u Hagu. Ja, naravno, shvatam da to nije bilo realno tokom našeg kratkog putovanja, premda to ostaje cilj moje vlade".
Američki diplomata potom podvlači da je "sljedeći korak - trajni odlazak Karadžića sa Pala".
"Mene baš briga gdje će, za početak, on otići - u manastir ili negdje drugdje. Ali, mi smatramo suštinski važnim njegov odlazak iz grada (Pala) kojim je dominirao. Čak i ako se striktno pridržava odredbi našeg sporazuma, njegovo produženo prisustvo na Palama će prenijeti pogrešnu poruku, ne samo svijetu, nego i bosanskim Srbima", naglasio je Holbruk u pismu Miloševiću.
Pošto Karadžić bude uklonjen s Pala, SAD će načiniti sljedeći potez, sugerisao je Holbruk.
U američkoj diplomatskoj depeši o razgovoru Holbruka sa Milutinovićem i Stanišićem 19. jula 1996, citiraju se Holbrukove riječi da SAD "ostaju uvjerene da Karadžić i Mladić moraju napustiti zemlju, kao i vlast, i da njihovo odredište mora biti Hag, gdje će im zakonska prava biti zaštićena".
Holbruk je, prema depeši, Stanišiću pomenuo i predlog američkog pregovaračkog tima da se Karadžić "tokom prelaznog perioda" premjesti u Crnu Goru, uz napomenu da za to "nema ovlašćenje Vašingtona".
"Dok smo izlazili sa sastanka, Milutinović je povukao Holbruka na stranu i šapnuo mu poruku od Miloševića da mi ne bi trebalo da crnogorsku opciju povučemo sa stola, ali ni da o njenim detaljima razgovaramo sa Stanišićem", piše u depeši poslatoj Stejt departmentu iz ambasade SAD u Beogradu.
O zahtjevu Karadžića za obustavljanje postupka, na osnovu tvrdnje da mu je Holbruk garantovao imunitet, naknadno će odlučiti sudsko vijeće predsjedavajućeg Ijana Bonomija.
Karadžića su 21. jula prošle godine u Beogradu uhapsile vlasti Srbije.
U prvom pojavljivanju pred sudijom, krajem jula i krajem avgusta, Karadžić je odbio da se izjasni o krivici, poslije čega je sudija Bonomi, po pravilima suda, u spis uveo da se optuženi ne smatra krivim.
Ipak, Karadžić je podnio Haškom tribunalu pismo u utorak u kome se izjasnio da nije kriv ni po jednoj tački optužnice i izrazio uvjerenje da će biti oslobođen, javlja AP.
Do sada nije utvrđen datum za početak suđenja Karadžiću, mada je predsjednik Haškog tribunala nedavno u Savjetu bezbjednosti UN rekao da će ono početi krajem avgusta.
(agencije/MONDO)