Branioci hrvatskog generala Anta Gotovine citirali su navode iz dnevnika generala Ratka Mladića tokom ispitivanja svjedoka Mileta Mrkšića
Mrkšić - po obavezujućem nalogu Tribunala, a na poziv odbrane - svjedoči u procesu protiv generala Gotovine, optuženog za progon Srba iz Kninske krajine tokom operacije Oluja, kojom je on komandovao, u avgustu 1995.
Mladićeve bilježnice su vlasti Srbije zaplijenile tokom pretresa stana njegove supruge Bosiljke Mladić, 4. decembra prošle godine.Tužilaštvu Haškog tribunala bilježnice su dostavljene krajem februara ove godine.
Tokom ispitivanja Mrkšića, Gotovinin branilac Luka Mišetić je iz bilježnice generala Mladića, tadašnjeg komandanta Vojske Republike Srpske, citirao navode o sastanku kod predsjednika Srbije Slobodana Miloševića, održanog 25. juna 1995, kojem su, pored ostalih, prisustvovali Mrkših i načelnik Generalštaba Vojske Jugoslavije Momčilo Perišić.
Milošević je, po bilješkama Mladića, tada rekao: "Sada ste zakočili hrvatsko-muslimansku ofanzivu, ali mi smo na izdisaju...Ustoličili smo Republiku Srpsku, moramo da odbranimo Republiku Srpsku Krajinu".
Kako je u sudnici citirao advokat Mišetić, na Mladićevo pitanje:"Šta bi im vi dali" (vlastima u Sarajevu), Milošević odgovara:"Vogošću i Ilijaš, treba im veza sa Sarajevom, Zenicom i Tuzlom.
Enklave (u istočnoj Bosni) ne bih dirao, one će same iscuriti".
Branioci Gotovine citirali su i Mladićeve zabilješke sa sastanka u Generalštabu VJ u Beogradu, održanog 30. juna 1995, posvećenom vojnoj podršci autonomiji Fikreta Abdića u zapadnoj Bosni, takozvanoj operaciji Pauk.
Milošević, kako je citirao advokat Mišetić, na početku sastanka kaže da "treba da se učini nešto da Abdić uzme Cazin, a onda će sve biti lakše".
Sam Abdić, po bilješkama Mladića, rekao je da se "čuo sa MiloradomUlemekom Legijom i Radojicom Božovićem i da oni kažu da možemo uzeti Cazin ako imamo 1.500 ljudi".
Svjedok Mrkšić potvrdio je u sudnici da su Ulemek i Božović bili pripadnici SDB Srbije i "instruktori u Pauku na čelu dvije brigade" u Cazinskoj krajini.
Na istom sastanku, načelnik SDB Srbije Jovica Stanišić kazao je da "treba vidjeti koje snage (u zapadnoj Bosni) može angažovati Mrkšić, a koje policija iz Banjaluke".
Po Mladićevim bilješkama, Milošević je naznačio da je "važno da se to završi s Petim korpusom" Armije BiH u Bihackom džepu, a "da se onda vidi šta da se radi s Livnom".
Mrkšić je prokomentarisao da je Milošević to rekao zbog njegovog zalaganja da se snage RSK ne angažuju u zapadnoj Bosni, nego na sprečavanju prodora Hrvatske vojske u oblasti Livna, ka Dinari, kojim je na kraju izolovan Knin i omogućena ofanziva Oluja.
Advokat Mišetić naveo je i Mladićev zapis: "I čim je Mrkšić otišao, odlučili smo da on preuzme komandu nad Paukom".
Mrkšić je u sudnici potvrdio da je "davao operativna naređenja" zapovjedniku Pauka Miletu Novakoviću koji naređenja potom "više nije primao od državnih organa Srbije ili od Abdića, ne znam od koga ih je primao".
Tužilaštvo Haškog tribunala je Mladićeve bilježnice prvi put spomenulo u zahtjevu da budu uvrštene u dokaze u procesu protiv Jovice Stanišića, podnijetom 1. maja.
Iz tog dokumenta proizlazi da su tokom pretresa stana Mladićeve supruge u Beogradu, prošlog decembra, srpske vlasti zaplijenile još nekoliko bilježnica, kao i "desetine video snimaka" sastanaka i proslava kojima je general prisustvovao u vrijeme obuhvaćeno optužnicom protiv Stanišića 1991-95.
Porodične snimke Mladića nedavno je objavila Federalna televizija BiH.
Mrkšić: Milošević bio autoritet za sve srpske zemlje
U nastavku svjedočenja Mrkšić je izjavio da je 1995. dobijao zadatke od predsjednika Srbije Slobodana Miloševića "koji je bio autoritet za sve srpske zemlje".
"Bilo je zadataka koji su bili nametnuti od predsjednika Miloševića, jer je on bio autoritet za sve srpske zemlje, a mi nismo bili dovoljno ekonomski jaki", rekao je Mrkšić dok ga je ispitivao Mišetić.
Advokat Mišetić citirao je svjedoku iz izvještaja glavnog štaba vojske RSK o operaciji Oluja da se ta vojska "smatrala dijelom VJ i da je VJ trebalo da je podrži na odlučniji način".
Napominjući da taj dokument vidi "prvi put", Mrkšić je, međutim, tvrdio da je vojska RSK bila "samostalna, a ne ispostava Vojske Jugoslavije", iako je od zvaničnog Beograda tražila i dobila "bratsku pomoć" u municiji i opremi "zbog opstanka tog naroda".
Svjedok je naznačio da je znao da od podrške VJ tokom Oluje "neće biti ništa".
Mrkšić je rekao da je početkom avgusta 1995. očekivao napad Hrvatske vojske, pošto su trupe generala Gotovine, zauzimanjem Bosanskog Grahova, izbile na Dinaru i "imale Knin kao na tanjiru".
Krivicu za to, Mrkšić je usmjerio ka komandi Vojske Republike Srpske koja ga je "prevarila" obećanjima da će to spriječiti.
U to vrijeme, Knin "nije imao nikakvu zaštitu oko sebe, kao da je Beograd, a kada sam pitao gradonačelnika zašto nema planove odbrane, odgovorio je da je 'Knin otvoren grad' ", kazao je Mrkšić.
Svjedok je potvrdio da su vlasti RSK imale planove i uvježbavale evakuaciju stanovništva, ali da je svrha bilo izvlačenje civila iz zona borbenog dejstva, a krajnje odredište Srb, na granici sa BiH.
"Političko rukovodstvo RSK odlučilo je da se narod izvuče i vi bi trebalo da mu budete zahvalni za to, jer, da nije, ko zna kako bi Hrvatska prošla s međunarodnom zajednicom... Ako se zna šta se starcima koji su ostali desilo posle Oluje, možete zamisliti šta bi bilo da je ostrašćena vojska naišla na narod ili borce koji bi pružili otpor - gubici bi bili veliki", kazao je Mrkšić.
Po riječima Mrkšića, krajem jula 1995, iz RSK je "počela da bježi elita i tatini sinovi, sa parama i mercedesima... Imali su s čim i gdje, već izgrađene kuće i firme".
"Oni su bili povezani s vašima i znali su šta će se desiti... Obaveštajno-bezbjednosne i kriminalne strukture sarađivale su cijelog rata, kao i sada... Odlazili su zato što su znali da će Hrvati napasti, a da se RSK ne može odbraniti", rekao je Mrkšić.
On je ponovio da mu je odmah pošto je preuzeo dužnost komandanta vojske RSK, predsjednik Srbije Milošević, u maju 1995. u Karađorđevu, naložio da promjenama u vojsci zadobije povjerenje naroda da bi rješenje bilo nađeno "u saživotu u Hrvatskoj, a ne u ratu".
Kada je Mrkšić, po sopstvenim riječima, po tom dogovoru, počeo da stvara profesionalni korpus u vojsci RSK, Milošević ga je u julu 1995. pozvao i rekao: "Mile, šta to radiš? Kaže mi Franjo (Tuđman, predsednik Hrvatske) da praviš neku ozbiljnu vojsku tamo... To neće proći."
Mrkšić je izjavio i da je 2. avgusta 1995. imao dogovoren sastanak sa načelnikom Generalštaba Hrvatske vojske Zvonimirom Červenkom na kojem bi "sve prihvatio" da bi se izbjegao napad na Knin, ali da Červenko "nije došao".
Artiljerijsku vatru kojom je Hrvatska vojska, 4. avgusta ujutro, započela operaciju Oluja, Mrkšić je nazvao "gustom i preciznom", napominjući da je tog jutra i sam na putu do komandnog mjesta morao da se se "tri-četiri puta sklanja u podrume sa ženama i decom".
"Da su nastavili da po meni tuku, a grad da su ostavili na miru - čudo bi ostvarili", rekao je Mrkšić.
On je, aludirajući na optužene hrvatske generale, naznačio i da "nije pitao gospodu pritvorenike čime su ga tukli" i da li su "imali sisteme za globalno pozicioniranje (GPS) ili računarsku grupu".
Mrkšić će svjedočenje na suđenju Gotovini i saoptuženima Čermaku i Markaču nastaviti u petak ujutro.
(Beta)