Bivši ministar unutrašnjih poslova Hrvatske u vreme Tuđmanovog režima Josip Boljkovac kaže da bjekstvo Branimira Glavaša u BiH "asocira na dogovor".
Boljkovacje pozdravio je presudu Branimiru Glavašu, koji je osuđen na 10 godina zatvora zbog ubistava srpskih civila u Osijeku.
Većina građana Osijeka bila je 1991. godine za mir, ali se situacija izmijenila nakon ubistva načelnika osječke policije Josipa Rajhl Kira, rekao je Boljkovac u emisiji Hrvatske televizije "Nedjeljom u 2", i optužio Glavaša i Vladimira Šeksa za raspirivanje ratne histerije i kršenja dogovora s JNA.
On je kazao da su Glavaš i Šeks naoružavali hrvatske policijske rezerviste, a sa Gojkom Šuškom potkraj aprila 1991. godine raketama su gađali Borovo Selo.
Boljkovac je rekao da je ubistvo Rajhla Kira i srpskih većnika u Osijeku početkom jula 1991. godine bilo planirano.
Odmah nakon tog događaja Tuđman je, preko Veća odbrane i nacionalne bezbjednosti, smijenio Boljkovca.
Govoreći o uzrocima rata u Hrvatskoj i BiH, Boljkovac je rekao da su Slobodan Milošević i Franjo Tuđman izazvali rat u BiH i Hrvatskoj.
Milošević je želio veliku Srbiju s granicom 40 kilometara do Zagreba, a Tuđman veliku Hrvatsku sve do Sarajeva, rekao je taj bivši partizanski prvoborac, navodeći da su se njih dvojica o podjeli BiH dogovarali 8. januara 1992. godine u Tuđmanovom sjedištu na Pantovčaku.
Boljkovac je rekao da se "grupa umjerenih političara u kojoj je bio i Tuđman" nije slagala s predstavnicima ekstremne i emigrantske struje ne čelu s Gojkom Šuškom, koja je na kraju prevladala, među ostalim i zato što su brojni iseljenici po svijetu davali džakove novca Šušku koji ih je predavao Tuđmanu.
Osvrnuvši se na optužbe Ivana Zvonimira Čička da je naređivao ubistva zarobljenika i pristalica ustaša nakon rata, Boljkovac je kazao da su odluke u suđenjima i likvidacijama donosile "više strukture", a ne on, koji je bio rukovodilac lokalne policije.
On je naveo da su Nijemci i NDH potkraj rata planirali jak gerilski pokret i obezbjeđivali im skladišta s obiljem municije i mina, kao i da je Pavelić na kraju rata nudio 100.000 vojnika saveznicima ali su ga oni odbili.
Josip Broz Tito nije znao za zločine jer nije imao potpunu komandu nad vojskom, pa je čak slao i telegrame u kojima je zabranjivao likvidacije, naglasio je Boljkovac.
On je kazao da je među vojskom bilo i onih kojih su izgubili sve u ratu i kad su vidjeli "U" teško ih je bilo zaustaviti, dodavši da je o ubistvima nešto trebao znati i Tuđman, kao načelnik Personalne uprave.
A što se tiče Zvonimira Čička, Boljkovac je indirektno ukazao na činjenicu da je Čičak radio za nekoga, jer je nakon sloma hrvatskog proljeća 1971, kada se suprotstavio Savki Dabčević Kučar i Miki Tripalu, završio u Titovoj gardi na Dedinju.
Boljkovac je optužio emigraciju i da su pokrenuli trend da su partizani bili okupatori, a ne oslobodioci, a u poređenju Tita i Tuđmana rekao je da je Tito ujedinio jugoslovenske narode bez obzira na vjeru, naciju i ekonomiju, a Tuđman razorio Jugoslaviju.
Na pitanje o oslobađanju Željka Ražnjatovića Arkana iz zatvora u Hrvatskoj na početku rata, Boljkovac je rekao da je neko iz hrvatskog državnog vrha, iz krugova oko Šuška, primio milion maraka koje su dali ljudi bliski Miloševiću, pomenuvši generala Aleksandra Vasiljevića.
Boljkovac je naglasio i snažnu saradnju generala JNA 1991. godine Konrada Kolšeka i Marijana Čada s hrvatskim vlastima, navodeći kao primjere očuvanje mira u Gorskom kotaru i sprječavanje srpskog mitinga u Karlovcu u jesen 1990. godine.
(Tanjug, foto Press)