Glavni distributivni centar trgovine narkoticima za Balkan je selo Veliki Trnovac, u opštini Bujanovac, na jugu Srbije, javlja srpska policija.
Procjene ukazuju da se švercom droge bavi oko 6.000 Albanaca iz tog dijela Srbije, prenosi "Politika".
Priča o Velikom Trnovcu, kao glavnom punktu za narkotike, ponovo je aktuelizovana prije nekoliko dana kada je u akciji policije zapljenjeno pet kilograma heroina, čija vrijednost iznosi više od 300.000 evra. Uhapšeni su Abdulah Ameti (1980) iz Preševa i Šaban Haziri (1949) koji je upravo iz Velikog Trnovca.
Droga je zapljenjena na naplatnoj rampi u Bubanj potoku, gdje je zaustavljen automobil „audi A4” vranjskih registarskih oznaka kojim je upravljao Šaban Haziri. Kod suvozača Ametija, oko struka, u dvije plastične kese obljepljene selotejp trakom pronađen je heroin ukupne težine 4.880 grama.
O Trnovcu informacije imaju i u italijanskom Centru za borbu protiv mafije (DIA). Oni su u nedavnom izvještaju prikazali podatak da se skoro 70 odsto droge namjenjene zapadnoevropskom tržištu švercuje preko Preševa i Velikog Trnovca.
Prema tom izvještaju, krijumčarenje je glavna djelatnost za oko pet hiljada Albanaca iz tog dijela Srbije, a cjelokupan šverc droge kontrolišu porodice Osmani, Halifi i Bunjaku.
Italijani su u istom izvještaju napisali da iako se zna da je to područje puno kriminala, niko im ne može stati na kraj. Evropske policije nemaju pravo da djeluju na području Srbije, a službe Srbije ne mogu adekvatno da intervenišu.
Dakle, sve svjetske policije to znaju, ali, čini se, da niko ne može da prodre u selo. Neke procjene kažu da te tri tone skladištenog heroina danonoćno čuvaju straže do zuba naoružanih Albanaca, ali pouzdanih potvrda zapravo i nema.
Jedan inspektor policije upućen u situaciju na jugu centralne Srbije objašnjava da su policijske akcije u Velikom Trnovcu teško izvodljive jer je cijelo selo uključeno u i te kako unosan narko-biznis.
Skoro svi mještani su povezani bliskim rodbinskim vezama, pa je među njih nemoguće ubaciti agenta ili doušnika, a seoske straže su tako dobro organizovane i postavljene da niko neprimećen ne može da se približi Trnovcu. To upravo pokazuje i prošlonedjeljna zapljena heroina koji nije nađen u Velikom Trnovcu, već na naplatnoj rampi kod Beograda.
Veliki Trnovac ima odličan geografski položaj i nalazi se u neposrednoj blizini granica s Bugarskom, Makedonijom, Kosovom i Albanijom. Zbog toga se u njega sliva veliki dio heroina iz Pakistana, Avganistana, Irana i Turske. Tu se skladišti i prepakuje, a zatim krijumčari dalje. Procene ukazuju da se iz Trnovca godišnje distribuira između 50 i 60 tona heroina, a dva glavna krijumčarska koridora su preko Albanije i Crne Gore ka Italiji i preko Srbije ka zapadnoevropskim zemljama.
Svima, koji se bave, po raznim „osnovama”, narko-tržištem, situacija postaje jasnija kada znaju da su Veliki Trnovac i Bujanovac u neposrednoj blizini graničnih prelaza koji Srbiju povezuju sa jugom Evrope, Azijom i Bliskim istokom gdje se ukrštaju narko-magistrale koje vode prema Velikom Trnovcu.
(MONDO)