Pravosnažnu presudu Mrkšiću i Šljivančaninu, žalbeno vijeće Tribunala će izreći u utorak, 5. maja
Izricanje pravosnažne presude oficirima bivše JNA Miletu Mrkšiću i Veselinu Šljivančaninu i rasprave o stanju u postupcima protiv Radovana Karadžića i Vojislava Šešelja, biće najvažniji događaji iduće nedelje pred Haškim tribunalom.
Sjutra bi u pritvor Tribunala, po nalogu sudija, trebalo da se vrate bivši šef Službe državne bezbjednosti Srbije Jovica Stanišić i njegov pomoćnik Franko Simatović-Frenki.
Stanišić i Simatović su optuženi za zločine nad Hrvatima i Muslimanima u Hrvatskoj i BiH 1991-95, a početak suđenja je zakazan za 25. maj.
Pravosnažnu presudu Mrkšiću i Šljivančaninu, žalbeno vijeće Tribunala će izreći u utorak, 5. maja.
Prvostepenom presudom, izrečenom u septembru 2007, Mrkšić je bio osuđen na 20 godina zatvora zbog pomaganja ubistva 194 hrvatska zarobljenika na farmi Ovčara kod Vukovara, 20-21 novembra 1991.
Sudsko vijeće je, istovremeno, Šljivančanina osudilo na pet godina zatvora zbog pomaganja u mučenju tih zarobljenika. Trećeoptuženi Miroslav Radić oslobođen je krivice.
U kritično vrijeme, pukovnik Mrkšić je bio komandant Prve gardijske brigade JNA, odnosno Operativne grupe Jug na vukovarskom ratištu, a major Šljivančanin brigadni oficir za bezbjednost.
Na presudu su žalbe uložile odbrane Mrškića i Šljivančanina, ali i Tužilaštvo.
Tokom rasprave o žalbama, krajem januara, branioci su tražili da Mrkšić i Šljivančanin budu oslobođeni, a tužioci da im kazne budu pooštrene. Za Šljivančanina, zastupnici optužbe su zatražili kaznu od 30 godina zatvora.
Statusna konferencija u postupku protiv bivšeg predsjednika Republike Srpske Radovana Karadžića zakazana je za srijedu, 6. maj.
Predsjedavajući sudija će sa optuženim, koji se brani sam, i tužiocima razmotriti napredak u pripremama za suđenje, koje bi trebalo da počne na ljeto.
Karadžić je optužen za genocid nad nesrbima u Srebrenici i još 11 opština u BiH, te za progon i druge zločine, uključujući i uzimanje međunarodnih talaca, 1992-95.
Vlasti u Beogradu uhapsile su Karadžića 21. jula prošle godine, a u Hag je prebačen devet dana kasnije. U prvom pojavljivanju pred Tribunalom, odbio je da se izjasni o krivici, poslije čega je sudija Bonomi u spis, u skladu sa pravilima, uveo da je optuženi izjavio da nije kriv.
U srijedu, 7. maja, pred sudije Tribunala biće izveden lider Srpske radikalne stranke kako bi učestvovao u raspravi o stanju u postupku koji se protiv njega vodi po optužnici za nepoštovanje suda.
Tribunal je, krajem januara, optužio Šešelja za nepoštovanje suda zato što je u jednoj od svojih knjiga, objavljenoj u novembru 2007, objelodanio identitet zaštićenih svjedoka u procesu koji se protiv njega vodi po optužnici za ratne zločine nad nesrbima u Hrvatskoj, Vojvodini i BiH 1991-93.
Šešelj je optužen da je u knjizi - čiji naslov nije naveden - namjerno objavio informacije na osnovu kojih se može utvrditi identitet trojice svjedoka, kojima je prethodno sudsko vijeće Tribunala odredilo zaštitne mjere - dodjelu pseudonima i skrivanje lika, uz izmjenu glasa.
Početkom marta, Šešelj je izjavio da nije kriv za nepoštovanje suda.
Šešelj je prvi optuženi za ratne zločine pred Tribunalom, koji je tokom suđenja optužen i za nepoštovanje suda.
Glavni proces protiv njega, koji je počeo u novembru 2007, prekinut je na zahtjev Tužilaštva zbog tvrdnji svjedoka da su im Šešeljevi ljudi upućivali prijetnje.
Tribunal je prošle nedelje najavio da će 7. maja biti održana i statusna konferencija u glavnom postupku protiv Šešelja, koji se brani sam, ali ta rasprava do sada nije uvrštena u zvanični raspored rada suda.
Sjutra će pred Tribunalom biti nastavljeno suđenje bivšem pomoćniku ministra unutrašnjih poslova Srbije Vlastimiru Đorđeviću, optuženom za zločine nad kosovskim Albancima 1999.
Iskaze poslednjih svjedoka, sudije će saslušati na suđenju sedmorici bivših oficira Vojske Republike Srpske, optuženim za genocid i zločine protiv čovječnosti nad Muslimanima u Srebrenici 1995.
Tužioci će u utorak, 5. maja, nastaviti izvođenje dokaza protiv bišeg načelnika Generalštaba Vojske Jugoslavije Momčila Perišića.
General Perišić optužen je za pomaganje i podržavanje zločina nad nesrbima u Sarajevu, Zagrebu i Srebrenici 1993-95.
Na suđenju šestorici političkih i vojnih lidera bosanskih Hrvata, optuženih za zločine nad Muslimanima u zapadnoj Hercegovini i srednjoj Bosni 1993-94, odbranu bi pred Tribunalom narednih dana trebalo da započne tadašnji general Hrvatskog vijeća odbrane Slobodan Praljak.
(Beta)