Ministri inostranih poslova NATO-a su u Briselu saopštili da očekuju izvještaj Kontakt grupe o pregovorima o statusu Kosova i stavili do znanja da će "moćno prisustvo Kfora pod vodjstvom NATO-a i uz mandat UN, biti presudno važno za očuvanje bezbjednosti i podršku političkom procesu".
U završnom saopštenju zasijedanja šefova diplomatija NATO-a navedeno je da će "Kfor ostati na Kosovu na temelju rezolucije 1244 Savjeta bezbjednosti UN, ukoliko Savjet bezbejdnosti ne odluči drugačije".
"NATO je spreman da odigra svoju ulogu u primjeni budućih bezbjednosnih aranžmana. Pridajemo veliki značaj sprovodjenju standarda na Kosovu, posebno kad je u pitanju zaštita manjina i zajednica, istorijskih i vjerskih objekata, kao i bitka protiv kriminala i korupcije", navodi se u saopštenju..
Šefovi diplomatija NATO zatražili su da se proces rješavanja statusa "odvija uredjeno i pod nadzorom", uz ocjenu da stagnacija nosi opasnost veće destabilizacije.
Portparol NATO Džejms Apaturaj rekao je, prenoseći zaključke rasprave ministarskog zasijedanja, naglasio je da su sve članice Atlantskog saveza odlučne da zadrže isti broj trupa u Kforu i da se tim snagama upute pojačanja ako bude potrebno.
Apaturaj je naglasio da "ministri Atlantskog saveza nisu razgovarali o stavu koji bi članice NATO mogle zauzeti ako bi došlo do proglašavanja nezavisnosti Kosova, jer to je stvar UN i svake zemlje pojedinačno".
Šef belgijske diplomatije Karel de Guht je izjavio u četvrtak uveče poslije sastanka ministara inostranih poslova NATO i Evropske unije, da će "morati još mnogo da se raspravlja" kad je u pitanju zauzimanje stava prema eventualnom jednostranom proglašavanju nezavisnosti Kosova.
Generalni sekretar Atlantskog saveza Jap de Hop Shefer je u uvodnoj riječi na zasijedanju podvukao da je "od presudne važnost očuvanje bezbjednosti i stabilnosti" Balkana i naglasio da će NATO odlučno djelovati protiv svakog ko pokuša da posegne za nasiljem.
"Bez obzira na ishod rješavanja statusa, Kosovo mora ostati mjesto gdje kosovski Albanci, Srbi i drugi moraju biti u stanju da žive zajedno u miru-bez straha i zastrašivanja", rekao je Shefer.
Važne odluke o Kosovu donose se i u Ujedinjenim nacijama, gdje će "trojka" posrednika Kontakt grupe u pregovorima o statusu Kosmeta predati generalnom sekretaru UN Ban Ki Munu izvještaj o 120 dana dijaloga Beograda i Prištine.
"Trojka" posrednika Kontakt grupe u pregovorima o statusu Kosova predaće danas generalnom sekretaru UN Ban Ki Munu izveštaj o 120 dana dijaloga Beograda i Prištine, a taj dokument će, odmah zatim, biti proslijedjen ambasadorima država članica Savjeta bezbjenosti - koji će 19. decembra raspravljati o Kosovu.
Ban je uintervju za Asošijeted pres (AP) izjavio da će u izveštaju trojke najvjerovatnije biti navedeno da nije bilo moguće postići sporazum o budućem statusu Kosova.
Generalni sekretar UN je u razgovoru sa šefom srpske diplomatije Vukom Jeremićem izrazio nadu da će ipak doći do kompromisnog rješenja statusa Kosova i istakao da se pitanje pokrajine neće rješavati izvan Savjeta bezbjednosti UN.
U NATO su, prema obaviještenim diplomatskim izvorima, stigle informacije da bi Srbi na kosovskom sjeveru, uz podršku Beograda, mogli da pruže "razne vidove otpora" namjeri kosovskih Albanaca da proglase otcjepljenje pokrajine od Srbije. Agenciji Beta su ti izvori prenijeli da je generalni sekretar NATO Jap de Hop Shefer, prilikom prošlonedeljne posjete Prištini, takve bojazni prenio tamošnjim medjunarodnim zvaničnicima.
Ministar inostranih poslova Sergej Lavrov otputovao je u Brisel, ali u Moskvi nije zvanično potvrdjeno da će se sresti sa američkim državnim sekretarom Kondolizom Rajs i, kako je najavio Stejt department, razgovarati o nizu aktuelnih spoljno-političkih pitanja, uključujući status Kosova i mogućnost uvodjenja novih sankcija Iranu.
NATO diplomatski krugovi tvrde da većina članica Atlantskog saveza i EU izražava spremnost da "u dogledno vrijeme" prizna jednostrano proglašenje Kosova i da SAD traže da se to učini što prije, čim se "uvidi" da je proces pregovora "trojke" ostao bez ishoda. Oni su potvrdili informacije nekih medija da poglavito neke evropske zemlje ne žele da se rješenju statusa Kosova pristupi bez usaglašenog stava i da naročito žele da se sve pomjeri za poslije predsjedničkih izbora u Srbiji, čime bi se dokazalo srpskim demokratskim snagama da "Evropa ne želi da ih ostavi na cjedilu".
Evropski sajt "EUobserver" javlja, istovremeno, da je Evropska komisija i zvanično zatražila od članica EU da svim diplomatskim pritiscima na kosovske Albance izdejstvuju da oni ne proglašavaju nezavisnost prije srpskih izbora 20. januara i 3. februara.
U izvještaju se tvrdi da bi "prema jednom scenariju" to omogućilo da se EU s tako proglašenom nezavisnošću Kosova suoči "usaglašenim postupkom-uprkos zvaničnog izostanka odobrenja Savjeta bezbjednosti UN".
Funkcioneri EU su agenciji Beta rekli da je još rano da se govori o tačnom scenariju, da treba sačekati raspravu Savjeta bezbjednosti (SBUN) o izvještaju Kontakt grupe 19. decembra, ali da je jasno da bi mogao da se primijeni "dosta dopunjen plan Martija Ahtisarija", koji bi Srbiji dao i veći upliv nego što je dosad bilo zamišljeno. To bi značilo da će i misija EU odmah početkom godine zamijeniti UN na Kosovu, u saglasnosti sa rezolucijom 1244 SBUN, imajući u vidu posebno član 19. i druge stavke tog dokumenta.
Evropska unija bi, prema "EUobserveru", "primila na znanje deklaraciju o nezavisnosti Kosova, isto kao u slučaju Crne Gore, i prepustila članicama EU da svaka od njih to prizna ili ne".
(agencije/MONDO)