"Smatramo da iniciranje povratka naše vojske na Kosovo u ovom trenutku ne bi doprinijelo stabilnosti regiona", kazao je Šutanovac
Ministar odbrane Dragan Šutanovac izjavio je da inicijativa za promjenu Kumanovskog sporazuma ne znači povratak Vojske Srbije na Kosovo, iako je tim sporazumom predviđena mogućnost povratka do 1.000 pripadnika bezbijednosti u pokrajinu.
"Smatramo da iniciranje povratka naše vojske na Kosovo u ovom trenutku ne bi doprinijelo stabilnosti regiona", kazao je Šutanovac za "Večernje novosti".
On je ocijenio da bi Kumanovski sporazum trebalo mijenjati zato što je "apsurdno" da prisustvo Vojske Srbije uz administrativnu liniju sa Kosovom zavisi od komandanta međunarodnih snaga - Kfor.
"Vojska Srbije je proteklih godina u potpunosti dokazala da međunarodnim snagama na Kosovu nije neprijateljska vojska. Smatramo da ne postoji nijedan razlog da prisustvo naše vojske i preleti letjelica (u Kopnenoj zoni bezbijednosti) zavise od međunarodnih snaga", rekao je Šutanovac.
Šutanovac je podsjetio da je Kumanovski sporazum prvobitno predviđao da u Kopnenoj zoni bezbijednosti može da djeluje samo lokalna policija.
Prema njegovim riječima, prisustvo Vojske Srbije i odobrenja za prelet preko tog pojasa u rukama su komandanta Kfora, koji je jedini autorizovan da o tome odlučuje.
Ministar je rekao i da u ovom trenutku ne postoje razlozi za povećanje broja vojnika na jugu Srbije, ističući da će brojno stanje vojske biti dimenzionirano u odnosu na rizike i prijetnje.
On očekuje da neće biti problema u reviziji Kumanovskog sporazuma osim onih "birokratske prirode".
U Kumanovu je 9. juna 1999. godine potpisan vojno-tehnički sporazum kojim je definisana Kopnena zona bezbijednosti - pojas od pet kilometara uz administrativnu liniju sa Kosovom i vazdušna zona bezbijednosti od 25 kilometara. Sporazumom je bilo predviđeno i povlačenje tadašnje jugoslovenske vojske sa Kosova.
Predsjednik Srbije Boris Tadić i načelnik Generalštaba Vojske Srbije Zdravko Ponoš najavili su u da će tražiti izmjenu sporazuma.
(Beta)