U dva pojavljivanja pred sudom, Florans Artman je odbila da se izjasni o krivici, poslije čega je sudija, uveo u spis da se ona ne osjeća krivom.
Suđenje bivšoj predstavnici glavne tužiteljke Florans Artman, optuženoj za nepoštovanje suda, biće održano pred Haškim tribunalom 5. i 6. februara iduće godine, saopštio je sud u Hagu.
Tribunal je krajem avgusta optužio Artmanovu za nepoštovanje suda zato što je u svojoj knjizi i jednom članku, ove i prošle godine, obelodanila sadržaj dvije povjerljive odluke žalbenog vijeća iz procesa protiv Slobodana Miloševića, donijete septembra 2005. i aprila 2006. godine.
"Artmanova je znala da je ta informacija povjerljiva u vrijeme objavljivanja, kao i da je odluka iz koje je informacija potekla bila zavedena pod pečatom. Znala je, stoga, da njenim objavljivanjem objelodanjuje povjerljivu informaciju javnosti", piše u optužnici.
Dvije tačke optužnice terete Artmanovu za nepoštovanje suda zato što je "svjesno i namjerno objavila informacije uz kršenje naređenja sudskog vijeća" i tako omela sprovođenje pravde.
U dva pojavljivanja pred sudom, Florans Artman je odbila da se izjasni o krivici, poslije čega je sudija, u skladu sa pravilima suda, uveo u spis da se ona ne osjeća krivom.
U knjizi "Mir i kazna" i članku pod naslovom "Prikriveni ključni dokazi o genocidu", koji je objavio Bosanski institut, Artmanova je tvrdila da su sudsko i žalbeno vijeće Tribunala u postupku protiv Miloševića pogriješili kada su odobrili zahtjev vlasti SRJ da se zapisnici Vrhovnog savjeta odbrane sa suđenja Miloševiću koriste u redigovanoj verziji zbog zaštite nacionalnih interesa SRJ.
Zvanični Beograd je, po Artmanovoj, kasnije to iskoristio da spriječi upotrebu zapisnika u procesu pred Međunarodnim sudom pravde po tužbi BiH protiv SRJ zbog navodnog genocida.
U knjizi "Mir i kazna", Artmanova - pominjući da su "povjerljive" - citira dvije odluke kojim je apelaciono veće Tribunala - na čelu sa Faustom Pokarom koji je i predsjednik suda - odbilo da na zahtjev Tužilaštva skine oznaku povjerljivosti sa djelova zapisnika VSO.
"Pet sudija apelacionog vijeća tako je postalo dobrovoljnim saučesnicima manipulacije koju organizuju vlasti u Beogradu s jedinim ciljem da podstaknu drugo pravosudno tijelo - Međunarodni sud pravde, da počini istu sudsku grešku, jer nema pristupa dokumentima", piše Florans Artman u knjizi.
Ona sugeriše da zahvaljujući tim odlukama žalbenog vijeća Tribunala "informacije o direktnoj umiješanosti Srbije u rat u Bosni i pokolje u Srebrenici, ostaju nedostupne Međunarodnom sudu pravde i javnosti".
Međunarodni sud pravde je u presudi februara 2006. godine proglasio SRJ odgovornom što nije spriječila genocid u Srebrenici, ali ne i za sam genocid.
"Tužilaštvo nije u mogućnosti iznijeti taj skandal u javnost zato što su sudije svaku svoju odluku označile povjerljivom", piše Artmanova.
Artmanova je od 1999. do 2006. godine bila predstavnica glavne tužiteljke Karle Del Ponte.
Za nepoštovanje suda kazna je do sedam godina zatvora, novčana globa do 100.000 evra ili obje.
(Beta)