"Ljudi na Zapadu žele da vjeruju da je (u BiH) sve u redu i da stvari idu pravim tokom. Ovo nije pravi tok. Ovo je godina sa najviše razočaranja od Dejtona", rekao je jedan od tih zvaničnika londonskom dnevniku.
Jedan od najvećih rizika jeste, prema ocjeni FT, da kosovski Albanci narednog mjeseca proglase jednostranu nezavisnost što bi bosanske Srbe moglo da podstakne da održe refrendum o odvajanju od ostatka zemlje.
Odvajanje Republike Srpske i reakcija bošnjačko-hrvatske federacije, prema diplomatama, bilo bi posebno opasno zbog velike količine oružja, oko 30.000 tona, smještenog u skladišta koje apsolutno niko ne čuva kao i zbog činjenice da više stotina hiljada ljudi drži oružje u svojim kućama.
Iako niko ne predvidja ponavljanje dogadjaja s početka 90-ih godina, jedan diplomata sa dugogodišnjim iskustvom na Balkanu kaže da je "situacija teška i svakim danom sve gora".
Zapadne diplomate takodje kažu da je neizvjesno i da li će Rusija, nezadovoljna politikom Zapada na Kosovu i drugim evropskim bezbjednosnim pitanjima, podržati produženje mandata Eurofora koji ističe 21. novembra.
Evropski zvaničnici polako shvataju, zaključuje "Fajnenšel tajms"
da obećanja o mogućem približavanju Evropskoj uniji, u zamjenu za sprovodjenje političkih i ekonomskih reformi, u BiH nemaju nikakvog efekta.
List piše da je nakon pokušaja visokog predstavnika u BiH Miroslava Lajčaka da ojača federalne institucije, premijer bosanske vlade Nikola Špirić podneo ostavku, a premijer Srbije Vojislav Koštunica je kritikovao poslednje mjere visokog predstavnika.
"Koštuničin minimalni cilj jesu Dejton i očuvanje Republike Srpske.
Njegov maksimalni cilj jeste nezavisnost RS", ocijenio je jedan zapadni diplomata za Fajnenšel tajms.
(Tanjug)