Radovan Karadžić zatražio je od sudskog vijeća Haškog tribunala da iz proceduralnih razloga odbije predlog izmijenjene optužnice.
Bivši predsjednik Republike Srpske Radovan Karadžić zatražio je od sudskog vijeća Haškog tribunala da iz proceduralnih razloga odbije predlog izmijenjene optužnice, koji je protiv njega podnijelo Tužilaštvo.
Karadžić u zahtevu navodi da je Tužilaštvo prekoračilo dozvoljen broj riječi kada je podnosilo predlog izmijenjene optužnice, a da za to nije tražilo, ni imalo prethodno odobrenje sudija, neophodno po pravilima Tribunala.
Tužilaštvo je krajem septembra podnelo sudskom vijeću predlog izmijenjene optužnice protiv Karadžića, kome važeća optužnica na teret stavlja genocid u Srebrenici i širom BiH, te druge zločine nad nesrbima tokom rata 1992-95.
Karadžić je u utorak u sudnici rekao da je predlog nove optužnice na srpskom jeziku dobio prethodnog dana, a pretprocesni sudija Ijan Bonomi dao mu je zatim rok od 14 dana da na taj predlog uloži prigovor.
Predlogom izmijenjene optužnice, Karadžiću se na teret stavljaju genocid nad nesrbima u Srebrenici i još 11 opština u BiH, te progon, istrebljenje, ubistva i drugi zločini nad muslimanima i Hrvatima 1992-95.
Po predlogu optužnice, koji po pravilima Tribunala mora potvrditi sudsko vijeće prije nego što stupi na snagu, Karadžić je u dvije tačke optužen za genocid, a u preostalih devet tačaka za progon, istrebljenje, ubistva, deportacije, nehumana djela, terorisanje i nezakonite napade na civile i uzimanje talaca. Ta krivična djela su u pet tačaka kvalifikovana kao zločini protiv čovječnosti, a u četiri kao kršenje zakona i običaja ratovanja.
Premda je broj tačaka optužnice ostao isti - 11, tužioci smatraju da su četiri tačke - progon, istrebljenje i ubistva - nove u predlogu izmijenjene optužnice, iz čega slijedi da će Karadžiću biti omogućeno da se po njima izjasni o krivici.
Umjesto 41 opštine iz važeće optužnice protiv Karadžića, predlogom izmijenjene optužnice obuhvaćena su krivična djela počinjena u 27 opštine.
Osim genocida nad muslimanima u Srebrenici sistematskim ubijanjem oko 7.000 muškaraca, Karadžiću se predloženom optužnicom na teret stavlja i genocid nad muslimanima i Hrvatima u opštinama Bratunac, Brčko, Foča, Ključ, Kotor Varoš, Prijedor, Sanski Most, Višegrad, Vlasenica i Zvornik.
Namjeru da potpuno ili djelimično unište muslimane i Hrvate kao etničke grupe u tim opštinama, Karadžić i drugi učesnici u zločinačkom poduhvatu, po predlogu optužnice, ostvarivali su progonom, ubistvima i nezakonitim pritvaranjem pod nehumanim uslovima hiljada nesrba.
U propratnom podnesku, tužioci su izmjene u optužnici okarakterisali kao sažimanje i usredsređivanje optužbi na: etničko čišćenje u BiH 1992-95; kampanju terora protiv civila tokom opsade Sarajeva, uzimanje UN osoblja za taoce u maju i junu 1995, te genocid u Srebrenici u julu 1995. Po Tužilaštvu, novi optužni akt "istovremeno čini jasnijim tvrdnje optužbe i smanjuje njihov obim".
Karadžić je uhapšen 21. jula u Beogradu, a u pojavljivanju pred sudijom Tribunala, krajem jula i krajem avgusta, odbio je da se izjasni o krivici po tačkama važeće optužnice. Pretpretresni sudija Bonomi u spis je zatim uveo da se Karadžić ne osjeća krivim.
(Beta)