Bivši predsjednik Republike Srpske Radovan Karadžić biće u petak, 29. avgusta, po drugi put izveden pred sudiju haškog Tribunala.
Bivši predsjednik Republike Srpske Radovan Karadžić biće u petak, 29. avgusta, po drugi put izveden pred sudiju haškog Tribunala kako bi se izjasnio o krivici za genocid i druge zločine nad nesrbima tokom rata u BiH za koje je optužen.
U prvom pojavljivanju pred sudijom Tribunala, 31. jula, Karadžić nije želio da se izjasni o krivici, u skladu sa pravilima suda, pozivajući se na najavu Tužilaštva da će optužnicu izmijeniti i dopuniti. On je tada rekao da želi da se izjasni o navodima nove optužnice.
Tadašnji pretprocesni sudija Alfons Ori zatim je ponovljeno pojavljivanje Karadžića u sudnici zakazao za 29. avgust.
Tužioci nizu ni do ovog vikenda podnijeli sudijama predlog nove, izmijenjene optužnice, a ukoliko to ne učine do petka, Karadžiću će ponovo biti ponuđeno da se izjasni o navodima vazeće optužnice, potvrđene 2000. godine.
Po nalogu predsjednika Tribunala Fausta Pokara, za pretprocesnog sudiju je ove nedelje, umjesto Holanđanina Orija čije je izuzeće tražio optuženi Karadžić, postavljen Ijan Bonomi iz Velike Britanije.
Ako Karadžić odluči da se u petak ponovo ne izjasni o krivici, kao što su najavili njegovi pravni savjetnici u Beogradu, sudija Bonomi će, po pravilima suda, uvesti u spis da je optuženi izjavio da nije kriv.
Karadžić je u 11 tačaka optužen, po principu individualne i komandne odgovornosti, za genocid i saučesništvo u genocidu u Srebrenici i drugim mjestima BiH, istrebljenje, ubistva, hotimično lišavanje života, progon, deportaciju, nehumana djela, protivpravno terorisanje civila i uzimanje talaca tokom sukoba u BiH 1992-95.
Prema optužnici, Karadžić je "djelujući individualno i u saradnji s drugima, između ostalih sa Momčilom Krajišnikom i Biljanom Plavšić", "planirao, podsticao, naredio, počinio ili na drugi način pomogao i podržao planiranje, pripremu i izvršenje uništenja, u cjelosti ili djelimično", bosanskih Muslimana i Hrvata kao nacionalnih i vjerskih grupa.
Ta djela su izvršena u opštinama Bijeljina, Bratunac, Bosanski Šamac, Brčko, Doboj, Foča, Ilijaš, Ključ, Kotor Varoš, Novi Grad, Prijedor, Rogatica, Sanski Most, Srebrenica, Višegrad, Vlasenica, Zavidovići i Zvornik.
Opsada Sarajeva tokom koje su snaga VRS, po optužnici, 44 mjeseca granatama i snajperskom vatrom ubile i ranile "na hiljade civila oba pola i svih uzrasta", Karadžiću se stavlja na teret kao krivično djelo "protivpravnog terorisanja civila".
Prvu optužnicu protiv Karadžića i komandanta Vojske Republike Srpske Ratka Mladića, podignutu u ljeto 1995. godine, dopunjenu genocidom u Srebrenici u jesen iste godine, glavna tužiteljka Karla Del Ponte razdvojila je i izmijenila u maju 2000. godine.
Poslije 13 godina skrivanja, Karadžić je 21. jula uhapšen u Beogradu, a vlasti Srbije prebacile su ga u Hag 30. jula.
U prvom pojavljivanju pred sudijom Haškog tribunala, Karadžić je tvrdio da SAD i njihov nekadašnji mirovni izaslanik u bivšoj Jugoslaviji Ričard Holbruk žele da ga "likvidiraju", kao i da su mu 1996. godine garantovali da neće biti izveden pred Tribunal, ako se povuče iz javnog života.
(Beta)