Haški optuženik Stojan Župljanin uhapšen je u srijedu u 12.30 u okolini Beograda, saopštilo je Tužilaštvo za ratne zločine.
Haški optuženik Stojan Župljanin uhapšen je u srijedu u 12.30 u okolini Beograda, saopštilo je Tužilaštvo za ratne zločine, a kako javljaju mediji on je uhapšen u Pančevu. Župljnin je priveden istražnom sudiji za ratne zločine Okružnog suda u Beogradu, nakon čega je u ovaj sud stigla anonimna dojava o podmetnutoj bombi, a zaposleni su dobili i telefonske prijetnje smrću.
Stojan Župljanin je tokom rata u BiH bio načelnik Centra javne bezbjednosti Banjaluka, a Haški tribunal optužio ga je za ratne zločine počinjene nad nesrpskim stanovništvom na području Bosanske Krajine.
Akcijom lociranja i hapšenja rukovodio je tužilac za ratne zločine i koordinator akcionog tima za lociranje, hapšenje i transfer haških optuženika Vladimir Vukčević. U akciji su učestovali pripadnici Ministarstva unutrašnjih poslova Srbije i Bezbednosno-informativne agencije.
Tužilac za ratne zločine Vladimir Vukčević izjavio je da se Župljanin proteklih mjeseci krio u Srbiji, i da prilikom hapšenja nije pružao otpor.
"Župljanin je bio u Srbiji od onog poslednjeg pokušaja hapšenja u Nišu (26. marta 2008), kada nam je za dlaku pobjegao. Od tog momenta bili smo stalno na terenu i to je rezultovalo današnjim hapšenjem", rekao je Vukčević za Televiziju B92.
Vukčević, koji je i koordinator Akcionog tima za završetak saradnje sa Tribunalom u Hagu, naveo je da je hapšenje proteklo u najboljem redu i da su ga izvele specijalizovane ekipe Ministratsva unutrašnjih poslova (MUP) Srbije i radnici Bezbednosno informativne agencije (BIA). Vukčević je dodao da je lično, putem radio veze, koordinirao rad policije i BIA-a.
Župljanin je doveden nešto poslije 13.00 u zgradu Specijalnog suda, gdje ga saslušava istražni sudija, rekao je portparol Tužilaštva za ratne zločine Bruno Vekarić. Inače, u zgradu Specijalnog suda nešto prije 15 sati stigla je dojava o postavljenoj bombi, a policija je utvrdila da je bila lažna. Zgrada nije bila evakuisana.
Nekolicini zaposlenih u Tužilaštu tokom dana je telefonom upućena prijetnja smrću. Telefonsku prijetnju uputio je muški glas koji se predstavio kao "Manojlo, nezavisni novinar", rečeno je u Tužilaštvu.
U zgradi u Ustaničkoj ulici smješteno je, pored Tužilaštva za ratne zločine i Veće za ratne zločine, kao i Specijalno tužilaštvo i Posebno odeljenje Okružnog suda za organizovani kriminal.
Vekarić je rekao da je akcija hapšenja Župljanina počela rano jutros, da je uhapšen u okolini Beograda ali da još uvjek ne može da precizira tačnu lokaciuju i mjesto. Mediji su potom objavili da je hapšenje izvršeno u Pančevu. On je naveo da je u pitanju stambena zgrada. "Dobro je što nema žrtava", kazao je Vekarić i dodao da postoje pretpostavke da je Župljanin bio naoružan, ali i da još nema podataka o tome.
Prema njegovim riječima, Župljanin bi mogao biti izručen Haškom tribunalu u roku od 72 sata.
Poslednjih mjeseci intenzivirana je potraga za Župljaninom. Policija je nakon dojave 26. marta pretresla stan u Nisu u kome su nađeni tragovi koji ukazuju da je u njemu boravio Stojan Župljanin.
Župljanin je jedan od preostale četvorice optužnih za ratne zločine na prostoru bivše SRFJ koje traži Haški tribunal. Tribunal još traži optužene za ratne zločine Ratka Mladića, Radovana Karadžića i Gorana Hadžića.
Pred Haškim tribunalom optužen je da je planirao, podsticao, naredio i počinio zločine protiv čovječnosti kao učesnik u zajedničkom zločinačkom poduhvatu, kao i da je pomagao i podržavao njihovo planiranje, pripremu i izvršenje.
Prema optužnici Haškog tribunala, krizni štab Autonomne Regije Krajina sprovodio je opšti plan kontrole i etničkog čišćenja na teritoriji Banjaluke, Bosanske Krupe, Bosanskog Novog, Bosanskog Petrovca, Čelinca, Donjeg Vakufa, Ključa, Kotor Varoši, Prijedora, Prnjavora, Sanskog Mosta, Šipova i Teslića.
Vojnici NATO-a 11. aprila su pretresli porodicnu kuću Stojana Župljanina u Banjaluci.
Pritisci za hapšenje išli su i iz međunarodnih krugova - visoki predstavnik u BiH Miroslav Lajčak nedavno je naredio svim agencijama za sprovođenje zakona u BiH da oduzmu putne isprave 16 osoba koje su povezane sa optuženim za ratne zlocine u Stojanom Župljaninom.
Porodica Stojana Župljanina u nekoliko navrata je javno tvrdila da trpi strašne pritiske i da preživljavaju torturu.
Jedan od tih pritisaka, tvrdili su, bilo je i pečaćenje firme "AMP komerc", čiji su vlasnici Stojanovi sinovi Mladen i Pavle, koja se nalazi u Maslovarama kod Kotor Varoši, rodnom mjestu Stojana Župljanina.
U sudu je tada potvrđeno da se radi o privremenoj mjeri po zahtjevu Tužilaštva BiH i odobrenju Suda BiH. U nalogu je navedeno da se popise i zapečati cjelokupna imovina firme, u čijem sastavu su benzinska pumpa i kafić.
Nezvanično je tada kao razlog navedena istraga vođena protiv Stojanovih sinova Mladena i Pavla, kao i njegovog oca Aleksandra, zbog podrške Župljaninu. Porodica Župljanin je poslije toga živjela samo od mizerne plate Divne Župljanin, koja je zaposlena u Poštanskoj štedionici.
Porodica Župljanina nije željela u srijedu da komentariše njegovo hapšenje i zamolila je novinare koji su se okupili ispred njegove porodične kuće u Banjaluci da se udalje. Jedan od Župljaninovih sinova rekao je samo da su za hapšenje saznali iz medija.
Biografija Stojana Župljanina
Haški optuženik Stojan Župljanin koji je uhapšen u 12.30 u okolini Beograda, tokom rata na području BIH bio je načelnik Centra javne bezbjednosti Banja Luka, a Haški tribunal ga tereti za zločine počinjene nad nesrpskim stanovništvom u bosanskoj Krajini.
Župljanin je rođen 1951. godine u selu Maslovare, opština Kotor Varoš, u Bosni i Hercegovini. Završio je Pravni fakultet u Sarajevu 1975. godine.
Po završteku studija zaposlio se u SUP-u u Banjaluci. Tri godine kasnije postavljen je za komandira stanice milicije Mejdan u Banjaluci, a 1985. za načelnika Odeljenja za suzbijanje opšteg kriminaliteta u opštinskom SUP-u u Banjaluci.
Od 1991. bio je načelnik regionalnog Centra službi bezbjednosti u Banjaluci.
Od maja do jula 1992. bio je član Kriznog štaba Autonomne regije Krajina (ARK), a 1994. postao je savjetnik predsjednika Republike Srpske za unutrašnje poslove.
Haški tribunal podigao je optužnicu protiv Stojana Župljanina 14. marta 1999, a otpečatio je 18. jula 2001.
Župljanin je optužen za genocid, zločin protiv čovječnosti i ratne zločine 1992. godine nad Muslimanima i Hrvatima bosanske Krajine, odnosno tzv. Autonomne regije Krajina koja je stvorena septembra 1991. i koja je obuhvatala 16 opština BiH.
Prema optužnici, Župljanin je imao operativnu kontrolu nad opštinskim i regionalnim policijskim snagama, uključujući i one koje su bile zadužene za logore.
Kao član Regionalnog kriznog štaba Župljanin je, prema optužnici, lično i sa drugima, učestvovao u ostavrenju plana etničkog čišćenja ARK, te je 10.000 Muslimana i Hrvata deportovao iz bosanske Krajine, a hiljade su ubijene u napadima na mjesta u kojima su živjeli i u logorima na tim prostorima.
Od objavljivanja optužnice Župljanin je bio u bjekstvu.
U tromjesecnom izvještaju Sekretarijata Vlade Republike Srpske za saradnju sa Haškim tribunalom, 17. avgusta 2007., navodi se da je MUP RS došao do saznanja da je haški bjegunac Stojan Župljanin do kraja 2006. boravio na području Srbije i Rusije.
Župljanin je oženjen i ima dva sina, Pavla i Mladena, koji žive u Banjaluci.
(Beta/MONDO)