Srpsko narodno vijeće Hrvatske dodijelilo je nagradu za unapređenje hrvatsko-srpskih odnosa predsjednicima Hrvatske i Srbije.
![Nagrada Srba u Hrvatskoj Tadiću i Josipoviću Nagrada Srba u Hrvatskoj Tadiću i Josipoviću](https://mondo.me/Picture/14/png/za-vesti.png)
Nagrada "Svetozar Pribičević" dodijeljena je danas na tradicionalnom božićnom prijemu SNV u Zagrebu na kojem je bio hrvatski državni vrh, uključujući i predsjednika Josipovića.
Organizatori su, međutim, rekli da je dogovoreno da će obojici predsjednika nagrada biti uručena prilikom prve posjete srpskog predsjednika Hrvatskoj.
Nagradu "Nikola Tesla" za razvoj srpskih institucija dobili su dosadašnji vicepremijer Slobodan Uzelac koji je više godina bio i predsjednik SKD "Prosvjete" i posthumno Miloš Vojnović, jedan od osnivača i predsjednik Zajedničkog veća opština, srpske manjinske samouprave u istočnoj Hrvatskoj.
Nagradu "Diana Budisavljević" nazvanu po ženi koja je 1942. od smrti u ustaškim logorima spasla na hiljade srpske djece s Kozare, a koja se dodjeljuje za humanizam, posthumno je dobila riječka aktivistkinja Darinka Janjanin koja je niz godina bila aktivna u srpskim organizacijama i manjinskoj samoupravi i koja je beskompromisno branila ljudska prava i slobode kao članica Programskog savjeta Hrvatske televizije.
Na prijemu u Novinarskom domu dodijeljena je, između ostalog, i nagrada za antifašizam "Gojko Nikoliš" koju dijele bivši partizanski rukovodioci Josip Boljkovac i Rade Bulat.
Boljkovac koji je i prvi ministar policije u nezavisnoj Hrvatskoj, nedavno je bio pod istragom i uhapšen zbog sumnje da je počinio ratni zločin nad civilima u maju 1945. na karlovačkom području.
Zbog dodjele ove nagrade ispred Novinarskog doma protestovalo je nekoliko članova Hrvatske čiste stranke prava.
Oni su nosili transparent na kojem je uz slike Boljkovca i Bulata, pisalo i "Gdje ste glavni državni tužioče Mladenu Bajiću".
Predsjednik desničarske, vanparlamentarne Hrvatske stranke prava (HSP) Danijel Srb ocijenio je danas da je dodjela nagrada Boljkovcu i Bulatu na proslavi pravoslavnog Božića politička provokacija kojoj nije cilj poboljšanje hrvatsko-srpskih odnosa.
Srb je na konferenciji za novinare rekao da su takve odluke "provokacija hrvatske političke javnosti".
"Ja sam antifašista od 1941. godine i dobio sam je za učešće u NOB, odnosno na strani antifašističkih pobjedničkih sila", rekao je Boljkovac za Tanjug i podsjetio da je Bulat kao Srbin ratovao u hrvatskom krajevima, a on kao Hrvat u srpskim.
"Ne znam ko demonstrira, ali to su ostaci mračnih sila prošlosti, a šta bi drugo bili", rekao je Boljkovac.
Na prijemu SNV bili su, pored Josipovića, i premijer Zoran Milanović, predsjednik Sabora Boris Šprem, ministri u vladi Hrvatske, gradonačelnik Zagreba Milan Bandić, kao i direktor srpske pravoslavne gimnazije u Zagrebu protojerej stavrofor Slobodan Lalić.
Prijemu je prisustvovala većina ministara nove vlade, kao i zvaničnici po ministarstvima, predstavnici srpske manjinske samouprave, srpskih organizacija i nevladinih organizacija, ali i brojne ličnosti iz javnog života zemlje.
Uz ambasadora Srbije u Hrvatskoj Stanimira Vukićevića, prijemu je prisustvovala i državni sekretar u ministarstvu rada Snežana Lakićević, dok je iz Republike Srpske došao predsjednik Skupštine Igor Radojčić.
Prijemu nisu prisustvovali predstavnici sadašnje opozicione stranke HDZ.
Milanović je rekao novinarima poslije prijema da dalji razgovor o sudbini hrvatske tužbe protiv Srbije za genocid zavisi od zahtijeva koje Hrvatska postavlja, a Josipović da bi bilo bolje da se međusobne tužbe za genocid povuku i da o tome treba donijeti odgovornu odluku.
"Tužba je podnijeta 1999, osam godina nakon počinjenih zločina, a tu su i neki zahtjevi koja Hrvatska postavlja. O ispunjenju tih zahtijeva od strane naših današnjih partnera u Beogradu zavisi svaki dalji razgovor o sudbini tužbe", rekao je Milanović.
Milanović je odnose dvije zemlje je ocijenio kao solidne, ali s velikim prostorom za napredak.
"Bio je rat, bili smo napadnuti. Danas je Srbija prostor gdje se govori sličnim, međusobno razumljivim jezikom i gdje postoji značajan prostor za hrvatske kompanije. To su naši interesi, bez velike patetike", rekao je Milanović i naglasio da dvije zemlje treba da budu "dobri susjedi i partneri i ako to postignemo, to je velika stvar".
"Moramo graditi zajedničko građansko društvo", istakao je u govoru na prijemu SNV-a Milanović, rekavši da je za doprinos takvoj politici koja vodi prema zajedničkom evropskom cilju svako dobrodošao.
"Mi moramo razgovarati, a ne mudrovati i stvari o kojim se raspravlja ne lomiti preko koljena", rekao je novi hrvatski premijer i dodao da je zadatak vlade kojoj je na čelu stvaranje države u kojoj se niko ne plaši.
"Tolerancija je pregruba riječ da bi se koristila za odnos između Srba i Hrvata jer to podrazumijeva otpornost na nešto sa strane, ali ni riječ suživot nije dovoljno dobra, jer je pojam život ono čemu treba težiti", rekao je i dodao da bi volio da zaživi Teslina rečenica "Ponosan sam srpskim rodom i hrvatskom domovinom".
Hrvatski predsjednik je istakao da je "Hrvatska išla u tužbu kad su odnosi dvije zemlje bili gotovo na nuli", a okolnosti su danas drugačije, zbog čega je "bitno da prvo procijenimo da li možemo uspjeti u sporu i da procijenimo da li možemo lakše i bolje ostvariti naše interese tužbom ili bez tužbe i da onda donesemo odgovornu odluku".
On je naglasio da je važno da se u javnosti ne pothranjuju očekivanja od tužbe koja nisu realna, prije svega o naknadi šteta.
"Često se govori o šteti iako ona ne može biti predmet postupka, ali to treba rješavati na druge načine, pa je nešto i dogovoreno", rekao je Josipović.
Na pitanje da li tužbe opterećuju odnose i da li bi bilo bolje da se povuku, hrvatski predsjednik je odgovorio potvrdno ističući da to pitanje nije od odlučujućeg značaja, već ima simboličku vrijednost.
Na pitanje kako komentariše tužbu kao jedan od njenih autora, on je odgovorio da je tužba napisana najbolje moguće, da je "dokazan veliki broj zločina i ponuđeni dokazi za to", ali da sudu treba ostaviti odluku "da li su ti zločini takvi da je to genocid".
Govoreći o odnosima sa Srbijom, Josipović je ocijenio da je prošle dvije-tri godine ostvaren značajan pomak nabolje, iako ima mnogo važnih otvorenih pitanja, prije svega nestalih lica, i Srba i Hrvata, za čije se sudbine ne zna.
"Pitanje granice, pitanje kulturnih dobara, pitanje sukcesije, to su sve ozbiljna pitanja, a kada su ljudi dobre volje mogu se naći kompromis i rješenja koja su prihvatljiva za obje strane", rekao je Josipović i naglasio da vlade dvije zemlje moraju iznijeti glavni dio tog posla.
"Hrvatska danas ne bi bila ono što jeste da nije bilo doprinosa Srba u svim područjima njenog razvoja", rekao je Josipović.
Podsjetivši na izjavu Nikole Tesle datu uoči Drugog svjetskog rata da bi "mržnja kad bi se pretvorila u električnu energiju, osvijetlila sve naše gradove i sela", Josipović je rekao da mržnja ne smije biti pogonsko gorivo već to mora biti poštovanje, razumijevanje i građenje zajedničke budućnosti.
Ukazujući na srpski doprinos istoriji i sadašnjosti Hrvatske, Josipović je naglasio da se on može vidjeti šetnjom ulicama, čitanjem knjiga i zborki pjesama ili šetnjom arkadama na centralnom groblju Mirogoj gdje su sahranjeni istaknuti umovi oba naroda.
Predsjednik SNV Milorad Pupovac ocijenio je da su se stekli uslovi za novi iskorak u hrvatsko-srpskim odnosima jer je Hrvatska postigla svoj cilj u vezi s evropskim integracijama i zbog toga što su "promjene na izborima stvorile pretpostavke da se političke razlike iz prošlih godinu dana više ne pojavljuju kao prepreka za unapređenje odnosa".
"Tužbe su rezultat starih politika koje su se na taj način htjele ukopati da ne odu u prošlost, a njih treba razgovorima i rješenjima učiniti nepotrebnim", smatra Pupovac ističući da ta rješenja moraju biti u određivanju sudbine nestalih, kako Hrvata tako i Srba.
"Ta rješenja moraju biti utvrđena u pravilima i sporazumu o suđenjima za ratne zločine, ali i u sferi povratka kulturnog blaga - gdje je otuđeno i koje se treba vratiti", rekao je predsjednik SNV novinarima u Zagrebu.
Prema riječima Pupovca, ova je godine slična 1990. i 2000. kad su učinjene političke promjene, ali u 2012. godinu "ulazimo s mnogo manje energije, vjere i očekivanja jer smo energiju potrošili u 20 godina, a mnogo smo puta bili iznevjereni, pogotovo kad smo imali nerealna očekivanja".
"Ni nakon 22 godine nismo se oslobodili straha i mržnje, ljudi još ne mogu reći šta su, a mnogi podstiču podjele i koriste govor mržnje. Zbog toga bi danas trebalo govoriti o onima koji se plaše, onima koji promovišu podjele i koriste govor mržnje, ali i o onih nekoliko desetina hiljada koji još žive u izbjeglištvu bez riješenih elementarnih prava", rekao je Pupovac.
(agencije/MONDO)