Mesić je kazao i da su Makedonija i makedonska nacija takodje realnost i da niko ne bi trebao očekivati da će se Makedonci odreći svog nacionalnog identiteta. Zemlje regiona moraju se odreći starih predrasuda i zabluda, prestati da robuju prošlosti i istorijskim mitovima, i okrenuti se budućnosti koja je u medjusobnoj saradnji i u ujedinjenoj Evropi.
U tom okviru je hrvatski predsjednik ocijenio da Zapadni Balkan još uvijek nije do kraja "našao sebe jer dok se jasno ocrtavaju završni obrisi nove arhitekture odnosa na jugoistoku Evrope, region je suočen i s nekim trendovima koji vode u suprotnom smjeru - aktivnosti onih političkih snaga koje bi, mada ponekad iz posve različitih pobuda i motiva, region ili pojedine zemlje regiona vodile u izolacionizam, što nužno znači i antievropski radikalizam."
Mesić je govorio i o važnosti ulaska zemalja regiona u NATO i Evropsku uniju i o regionalnoj i multilateralnoj saradnji, dodavši da Hrvatska i Albanija mogu saradjivati u okviru UN u koncipiranju stavova za suočavanje s globalnim problemima - nerazvijenošću, terorizmom, globalnim otopljavanjem i regionalnim krizama, pošto su za njihovo rješavanje odgovorne i male zemlje.
Albanski predsjednik Bamir Topi s kojim se sreo Mesić, ocijenio je hrvatsko priznanje Kosova veoma važnim korakom jer je, po njegovom mišljenju, Zagreb svojim primjerom dao još jedan važan doprinos demokratizaciji balkanskih zemalja. Tokom dana Mesić se sreo i s gradonačelnikom Tirane Edijem Ramom i predsjednicom parlamenta Jozefinom Topalji.
Šef hrvatske države se obratio i učesnicima Albansko-hrvatskog poslovnog foruma i pozvao privrednike da daju doprinos saradnji, ističući važnost kooperacije u okviru Zone slobodne trgovine u centralnoj Evropi (CEFTA) i kapitalnih projekata, Jadransko-jonskog autoputa i Jadranskog gasovoda.
Mesić je, takodje naveo da se godinama zalaže za otvaranje avionske linije Zagreb - Tirana i za liberalizaciju viznog režima, što bi takodje doprinijelo boljoj privrednoj saradnji hrvatske i Albanije.
(Tanjug)