JASENOVAC, 20. 4. - U memorijalnom centru Jasenovac održana je komemoracija žrtvama zloglasnog ustaškog logora smrti, najvećeg stratišta u ovom dijelu Evropu i obilježena 63. godišnjica proboja logoraša 22. aprila 1945. godine, od kojih se spaslo samo nekoliko desetina.
Hrvatski predsjednik Stjepan Mesić istakao je da je potrebno čuvati uspomenu i dokumente o žrtvama Jasenovca, pošto je živih svjedoka sve manje i podsjetio na riječi nekadašnjeg predsjednika SAD Dvajta Ajzenhauera, koji je na kraju Drugog svjetskog rata tražio da se dokumentuje sve o nacističkim logorima "jer će se jednog dana naći neki gad koji će reći da je sve to izmišljeno".
"I danas u Hrvatskoj ima gadova koji kažu da je sve to bilo izmišljeno", rekao je Mesić okupljenima kod spomenika Kameni cvijet, rad beogradskog arhitekte Bogdana Bogdanovića.
Mesić je naglasio da se u logorima ubijalo u ime jedne kvazidržave, koja je zloupotrijebila i kompromitovala hrvatsko ime.
"Priče o genocidnosti naroda i o kolektivnoj krivnji izmišljotine su poslijeratnih političara koji su njima skupljali jeftine poene boreći se za naklonost onih koji su zločine htjeli prećutati bežeći od sopstvene odgovornosti ili saodgovornosti", rekao je Mesić.
Okupljenima su se obratili i predsjednik hrvatskog Sabora Luka Bebić, potpredsjednik vlade i ministar porodica veterana i međugeneracijske solidarnosti Jadranka Kosor, predsjednica Savjeta Jasenovca Zorica Stipetić, predstavnik logoraša i član Savjeta Ivan Fumić i predstavnik Roma u Savjetu Stevo Đurđević.
Kosorova je naglasila da je moderna Hrvatska zasnovana na antifašizmu i opredijeljena za vrijednosti savremene demokratije, a predsjednik Sabora da je došao da se pokloni svim nedužnim ljudima koji su u neljudskim uslovima izgubili živote na tom poprištu zločina.
Đorđević je istakao da iz Jasenovca moraju dolaziti poruke mira, a Stipetićeva da se žrtvama logora ne smije manipulisati i da je broj do sada navedenih poimeničnih žrtava dostigao 73.000.
Ona je rekla da komemoraciji nisu predstavnici koordinacije jevrejskih opština u Hrvatskoj, kao ni preživjeli iz holokausta jer se ove godine s datumom spomen dana poklopila sedmica jevrejskog praznika Pashe, kad Jevreji ne posjećuju groblja.
Fumić je govorio o genocidnom karakteru ustaških režima, kao i brutalnosti prema ženama i djeci u ukupno 82 logora u Nezavisnoj državi Hrvatskoj (NDH) u kojima su stradale stotine hiljada ljudi, a uz Jasenovac on je apostrofirao i Jadovno kod Gospića gdje je u samo četiri mjeseca pobijena 41. 000 Srba i Jevreja čija su imena poznata.
On je kao bivši logoraš rekao da su ustaše koji su ih zatvarali još 1993. dobili penzije i status političkih osuđenika, a da se o logorašima do danas niko nije pobrinuo da ih obešteti, niti ima naznaka da će to biti učinjeno.
Fumić je ocijenio da je Katolička crkva "bila i ostala zadnji bastion odbrane ustaškog režima", ali da se ne smiju zaboraviti i katolički sveštenici koji su pomagali Narodnooslobodilačku borbu i onih 1. 600 koji su stradali u Hitlerovim logorima.
On je naglasio da katolički sveštenici "u širokom luku zaobilaze Jasenovac, ali da će u kolonama ići na Blajburg da služe misu ustaškim zločincima".
Pravoslavni sveštenik i izaslanik slavonskog vladike Save Đorđe Đurić, jasenovački župnik Mario Cimbal i glavni imam sisačko-moslavačke županije Alen Crnić pomolili su se za mrtve, poslije čega je slijedilo polaganje vijenaca u kriptu spomenika.
Vijence je položila i delegacija vlade Srbije na čelu s pomoćnikom ministra za rad i socijalna pitanja Mirom Čavaljugom, kao i delegacija ambasade Srbije na čelu sa savetnikom Davorom Trkuljom.
Vence su položile i predstavnici srpske zajednice u Hrvatskoj, Savjeta za nacionalne manjine na čelu s predsjednikom Aleksandrom Tolnauerom i boračke organizacije Hrvatske, Srbije, BiH, Slovenije i Crne Gore.
Broj okupljenih koji su došli iz cijele Hrvatske, ali i iz okolnih zemalja procjenjuje se na nekoliko hiljada.
Komemoracija je održana usred kontroverzi poslije odluke Sabora da za komemoraciju u Jasenovcu bude odvojeno pet puta manje sredstava nego za obilježavanje sjećanja na pripadnike formacija kvislinške naci-fašističke NDH koji su poginuli poslije službenog kraja Drugog svjetskog rata i koje će biti 17. maja u Blajburgu, u Austriji.
U službenoj hrvatskoj istoriografiji se broj žrtava logora Jasenovac procjenjuje između 80.000 i 100.000, pri čemu postoje imena za 73.000 usmrćenih.
Drugi izvori govore o mnogo većem broju pogubljenih.
Tako je svjetski autoritet za žrtve hilokausta, izraelski centar Jad Vašem procijenio da je ubijeno preko 500.000 ljudi, među njima većinom Srbi.
Procjene pojedinih njemačkih generala su se kretale i do 700.000 ljudi, dok je u bivšoj Jugoslaviji navođena brojka između 700.000 i 800.000 usmrćenih osoba.
(Tanjug)