BUKUREŠT, 5.4. – U zajedničkoj deklaraciji NATO Samita koji je održan u Bukureštu, lideri zemalja Alijanse pozdravili su ambiciozne i suštinske napore Crne Gore u evroatlantskim integracijama, uz ocjenu da je od prošlog samita u Rigi postignut značajan napredak na tom putu.
U usaglašenoj izjavi šefova država i vlada 26 članica Alijanse ističe se da lideri NATO-a ostaju posvećeni strateški važnom regionu Zapadnog Balkana, gdje evro-atlantske integracije, zasnovane na demokratskim vrijednostima i regionalnoj saradnji, ostaju neophodne za dalji mir i stabilnost, prenose “Vijesti”.
” Pozdravljamo odluku Crne Gore da razvija Individualni partnerski akcioni plan (IPAP) sa NATO-om, kao i ambiciozni i suštinski Akcioni plan koji će buduće evro-atlantske aspiracije te zemlje, uz našu pomoć njihovim zacrtanim reformama, dovesti do cilja. Kako bismo pomogli da se ubrzaju ali i usmjeravaju ti napori, odlučili smo da pozovemo Crnu Goru u Intenzivirani dijalog na punom opsegu vezano za politička, vojna, finansijska i bezbjednosna pitanja, a sve u vezi sa njihovim budućim članstvom”, naglašava se u Deklaraciji.
Crna Gora je u pozvana u Intenzivirani dijalog (ID) sa NATO-om, koji predstavlja početak političkih pregovora za članstvo u tom savezu.
Pored Crne Gore i BiH je pozvana u ID koji se odnosi na političke pregovore sa NATO sa vladama dviju država i to ne samo u vezi sa bezbjednosnim pitanjima.
U deklaraciji samita u Bukureštu stoji da lideri NATO-a pozdravljaju napredak od samita u Rigi na planu saradnje sa Crnom Gorom, ali i BiH i Srbijom.
” Ohrabrujemo svaku od ove tri države da koriste sve moguće prilike za dijalog, reformu i saradnju koja se nudi u Evroatlantskom partnerstvu, o ovlastili smo Savjet stalnih misija da nastavi da razvija odnose sa ove tri partnerske zemlje”, stoji u zajedničkoj izjavi lidera Sjeveroatlantskog savjeta.
Najveći NATO samit u istoriji završen je u Bukureštu sastankom NATO-Rusija savjeta. Susretu šefova država i vlada, osim američkog predsjednika Džordža Buša, lidera zapadnih zemalja i generalnog sekretara NATO-a Japa de Hop Shefera, prisustvovali su i odlazeći i budući ruski predsjednici Vladimir Putin i Dmitrij Medvedev.
To je prvi put da Putin, na samom isteku svog drugog predsjedničkog mandata, prisustvuje samitu NATO-a u svojstvu šefa ruske države, kao i prvi dolazak nekog ruskog predsjednika u Rumuniju od 1990. godine.
Pored širenja NATO ka istoku, Rusija se vrlo oštro protivi i američkim planovima za protivraketni štit u istočnoj Evropi. Taj američki plan je u četvrtak na Sjeveroatlantskom vijeću (NAC) dobio punu podršku ostalih članica NATO-a.
Uz napetosti povodom pitanja oko kojih se ne slažu, lideri NATO-a su postigli sporazum sa Rusijom i o dostavi neborbenih isporuka preko ruske teritorije, za potrebe NATO jedinica u Avganistanu u okviru misije ISAF.
Shefer je nakon sastanka kazao da odnosi NATO-a i Rusije predstavljaju stretegijski most u Evropi.
” Postoje stvari oko kojih se ne slažemo, antiraketnog štita i pitanja Kosova. Ne mogu da kažem da je danas došlo do približavanja stavova”, kazao je Shefer.
(MONDO)