SPC, ali i svi hrišćani danas slave uspomenu na Poslednju večeru Isusa Hrista na kojoj su ustanovljeni najsvetiji kanoni hrišćanske crkve
Ovaj praznik, koji se obilježava kao Veliki Četvrtak, jedan je od najznačajnijih događaja u toku Velike ili Stradalne nedelje, u kojoj, prema hrišćanskom predanju, počinje i završava se Hristovo stradanje i njegova zemaljska misija za spas čovječanstva.
Prema jevanđelskim zapisima, Hristos je na Tajnoj večeri blagoslovio hljeb i podijelivši ga apostolima rekao: "Ovo je tijelo moje koje se za vas lomi radi oproštenja grijehova".
Zatim je uzeo čašu vina i rekao: "Pijte iz ove čaše svi, ovo je krv moja Novoga Zavjeta, koja se proliva za vas i za mnoge, radi otpuštanja grijeha".
Ove riječi Hristove ponavljaju se do danas na liturgijama prije pričešća, a vjeruje se da je dobro tog dana primiti pričešće.
Veliki četvrtak je, po uzoru na prvu pričest Hristovu i njegovih apostola, jedan od dana određenih za pričešće vjernika, koji su poštujući pravoslavni kanon, "postili na vodi", makar pet poslednjih dana.
Veliki ili Časni post traje sedam sedmica, a oni koji se pridržavaju pravila posta, prve i poslednje nedelje ne jedu čak ni ribu, već drugu posnu hranu, pripremljenu na vodi, bez ulja.
Na liturgijama se vjernici pričešćuju hljebom ili naforom - tijelom Hristovim i vinom, koje je simbol njegove krvi prolivene za spas ljudskog roda.
U svim hramovima SPC na ovaj praznik se služi liturgija Svetog Vasilija Velikog, koja se služi 10 puta godišnje, na sve velike pravoslavne praznike, a uveče se čitaju dvanaest jevanđelja o stradanju Hristovom, dok narod u crkvi kleči.
(Tanjug)