Srpska pravoslavna crkva obilježiće danas Blagovijesti, praznik sjećanja na susret device Marije i arhangela Gavrila
Blagovijesti, koji spadaju u Bogorodičine praznike, praznuju se od prvih dana hrišćanske propovijedi, jer se smatra da je ovom viješću arhangela Gavrila obistinjeno proročanstvo strarozavetnog proroka Danila i da je viješću anđela blagovijesnika počela hrišćanska istorija spasenja.
Pola godine pošto je prvosvešteniku Zahariji projavio da će u dubokoj starosti dobiti sina koji će biti Gospodnji Preteča (Jovan Krstitelj), isti Gospodnji arhanđeo Gavrilo javio se devici Mariji u Nazaretu.
Prema Jevanđelju, arhangel Gavrilo se javio devici Mariji obasjan arhangelskom svjetlošću, "u trenutku kada je ona držala otvorenu knjigu proroka Isajije i razmišljala o njegovom velikom proropčanstvu", i saopštio joj da će roditi sina Božjeg.
Sa ovom blagovešću arhangela, "silaskom svetog duha na prečistu devu", počinje obnova čovječanstva, a riječima arhangela Gavrila "Raduj se, Blagodatna, Gospod je s tobom", otvara se istorija Novog Zavjeta i počinje preobražaj čovječanstva.
U pravoslavnim hramovima scena Blagovijesti sa djevicom Marijom sa bijelim krinom i Jevanđeljem u ruci slika se na carskim dverima koja su ulaz u oltarski prostor i simbolično put u Carstvo nebesko.
Praznik Blagovijesti i bezgrešnog začeća device Marije, koja je u 15. godini povjerena na staranje pravednom Josifu, koji je tada imao 84 godine, slavi se uvijek 7. aprila, tačno devet mjeseci prije Božića.
Blagovijesti, kao i Božić i Vaskrs, spadaju u radosne događaje i radosne hrišćanske praznike.
Dan posle praznika Blagovesti, Crkva slavi svetog arhangela Gavrila, koji je, prema zapisima Četvorojevanđelja, zadužen za radosne vijesti.
U crkvenoj ikonografiji, blagovijesnik Gavrilo se predstavlja ne samo u sceni Blagovesti, već i pred praznim grobom Hristovim kako objavljuje njegovo vaskrsenje, ukazujući tako na novu vjeru i smisao života po Jevanđelju.
(Tanjug)