Ljetnje računanje vremena u Evropi počinje pa u nedjelju u 2:00 ujutro treba pomeriti časovnik na 3:00.
Ljetnje računanje vremena u Evropi će trajati do 30. oktobra.
U Crnoj Gori je ljetnje računanje vremena prvi put uvedeno 27. marta 1983. godine.
Od 1995. godine kazaljke na satovima su pomjerane u poslednjoj sedmici septembra na osnovu odluka koje je donosila vlada, a pre pet godina donijet je novi zakon u toj oblasti i ljetnje računanje vremena usklađeno sa Evropskom unijom.
Prelazak na ljetnje i zimsko vreme prvi put je zabilježen 1916. godine u zemljama na sjeveru Evrope, a do sada je uvedeno u oko 70 zemalja, kako bi se uštedjela energija time što će se period dnevnog svjetla sa sitnih jutarnjih sati "premjestiti" na veče.
Sa praksom “pomjeranja vremena” ne slažu se svi. Predsjednik Rusije Dmitrij Medvedev početkom februara ove godine donio je odluku da u toj zemlji ukine letnje i zimsko računanje vremena.
Rusija će 27. marta pomjeriti sat unapred kao i u ostatku Evrope, ali na jesen neće vratiti vrijeme unatrag, kao što čine ostale evropske države.
Da stvar nije samo u “predsedničkoj odluci” pokazuje i praksa u Njemačkoj.
Naime, na nemačkim ulicama i putevima se u danima poslije prelaska na ljetnje vreme dogodi znatno više saobraćajnih nesreća nego tokom ostatka godine, kaže statistika.
U Njemačkoj se, kao i u ostalim zemljama Evrope, časovnici u noći između subote i nedjelje poslednjeg vikenda u martu pomjeraju jedan sat unaprijed.
Auto Klub Evropa (ACE) je uporedio podatke o sabraćajnim udesima za april koje je proteklih 15 godina pravio Savezni zavod za statistiku i došao do zaključka da se oni poslije prelaska na ljetnje vrijeme upadljivo mijenjaju.
Tako je 2010. broj udesa u aprilu porastao za 21 odsto u odnosu na mart, 2009. godine čak za 29 odsto.
Druge studije čije rezultate objavljuju mediji pokazuju da je i broj udesa u ponedjeljak poslije prelaska na ljetnje vrijeme znatno veći nego u "običan" ponedjeljak.
Stručnjaci ocjenjuju da je to zato što tijelo mora da se navikne na višu temperaturu i nove "svetlosne" uslove. To zahteva dodatnu potrošnju telesne energije, pa zato tokom vožnje može da se padne u san koji je, čak i ako traje samo nekoliko sekundi, opasan.
Prelazak na ljetnje vrijeme, navodi se dalje, posebno nepovoljno se odražava na mlade vozače.
U Njemačkoj je ljetnje vrijeme prvi put bilo uvedeno 1916. tokom Prvog svjetskog rata uz obrazloženje da je potrebno da se bolje iskoristi radna snaga u industriji naoružanja.
Poslije višedecenijske pauze je letnje vrijeme uvedeno ponovo 1980. godine. I to, kao i u drugim zemljama Evropske unije (EU) uz obrazloženje da će to doprinijeti štednji energije.
Međutim, Savezno udruženje energetske privrede i vodoprivrede saopštilo je uoči ovogodišnjeg prelaska na ljetnje vrijeme da već godinama ne može da se registruje nikakvo povoljno dejstvo pomeranja časovnika za sat unapred.
Jer, kako je navedeno, tokom proljećnih i ljetnjih mjeseci se, doduše, kasnije pali svjetlo, ali se u oktobru i martu, ponekad čak i u aprilu, ranije uključuje grejanje.
Pri tome udio oko 40 miliona njemačkih domaćinstava u ukupnoj potrošnji struje iznosi sada samo osam odsto.
(agencije/MONDO)