To je Dnevnim novinama kazao Dnevnim novinama direktor Fonda Kemal Đečević, ističući da je riječ o 10 zahtjeva sa pravosnažnim i 50 sa rješenjima koja još nijesu postala pravosnažna.

“Budžetom za 2019. godinu opredijeljena su sredstva za isplatu potraživanja u iznosu od 1.446.539,26 eura. Od toga na isplatu otpremnina na godišnjem nivou odnosi se 946.539,26 eura, na isplatu sredstava za garantovane zarade 300.000 eura, a na poreze, doprinose i povezivanje staža odnosi se 200.000 eura”, objasnio je Đečević.

Nekad bilo, sad se spominjalo: Propale domaće fabrike

U prvih šest mjeseci ove godine, kako je rekao, Fond rada je zaprimio 11 zahtjeva za isplatu otpremnina i 263 za isplatu zarade “stečajcima” ili radnicima koji su proglašeni tehnološkim viškom, a nijesu ostvarili to pravo kod bivšeg poslodavca.

Broj predatih zahtjeva po osnovu stečaja i tehnoloških viškova znatno je uvećan jer je, kaže Đečević, otvoren veliki broj stečajnih postupaka kod privrednih subjekata. Iako su imali povećan broj predatih zahtjeva Fond rada je, tvrdi, postigao ažurnost i redovnost u isplati svih potraživanja.

Na isplatu otpremnina, čija je visina propisana Odlukom o kriterijumima i načinu isplate potraživanja kod Fonda rada u iznosu od 1.926 eura, čeka 10 pravosnažnih rješenja, jer ostavinski postupci nijesu okončani. Na isplatu zarada po osnovu stečaja čekaju 43 rješenja koja nijesu postala pravosnažna, dok na isplatu po pitanju uplate doprinosa za penzijsko i invalidsko osiguranje, licima čiji je radni odnos prestao usljed stečaja čeka sedam rješenja koja takođe nijesu postala pravosnažna.

Zahtjevi koji su ostali neobrađeni kod Fonda rada, kako je pojasnio Đečević, uglavnom se odnose na podnosioce kojima su u prethodnom periodu isplaćena potraživanja od strane države ili poslodavca, zatim na one koji su isplaćeni od strane poslodavca po osnovu prestanka radnog odnosa zbog tehnoekonomskih promjena po propisima koji su važili u momentu prestanka radnog odnosa podnosioca, te podnosioce kojima je radni odnos prestao po sporazumu između zaposlenog i poslodavca.

“Takođe, dio zahtjeva se odnosi na radnike koji su u prethodnom periodu isplaćeni od strane države, Saveza sindikata Crne Gore ili Ministarstva rada i socijalnog staranja, kao i one kojima je izvršen dokup staža da bi ostvarili pravo na starosnu penziju, a kojima je radni odnos prestao u periodu od 14. avgusta 1990. do 29. jula 2003. godine. Dio zahtjeva koji je ostao neobrađen odnosi se i na zahtjeve za isplatu otpremnina koji su predati nakon zakonom propisanog roka od 8. januara 2011. godine”, naglasio je Đečević.

Od osnivanja Fonda, prema njegovim riječima, zaprimljeno je oko 21.600 zahtjeva za isplatu otpremnina i 1.244 zahtjeva po osnovu stečaja ili proglašenja tehnološkim viškom. Isplata iznosa po osnovu stečaja ili proglašenja tehnološkim viškom utvrđuje se nakon obrade samog zahtjeva od strane Sektora za praćanje sprovođenja propisa iz oblasti Fonda rada i prvostepeni upravni postupak, na osnovu, kako je objasnio, uputstava za ostvarivanje prava i utvrđenih potraživanja.

Đečević objašnjava da postupak za ostvarivanje prava na isplatu neisplaćenih potraživanja može pokrenuti zaposleni, odnosno stečajni upravnik i to za zarade i naknade zarade za vrijeme odsustvovanja sa rada zbog privremene spriječenosti za rad po propisima o zdravstvenom osiguranju koju je bio dužan da isplati poslodavac u skladu sa ovim zakonom; zatim za naknade štete za neiskorišćeni godišnji odmor usljed krivice poslodavca, za kalendarsku godinu u kojoj je pokrenut stečajni postupak, ako je to pravo imao prije pokretanja stečajnog postupka; te za otpremnine zbog odlaska u penziju u kalendarskoj godini u kojoj je pokrenut stečajni postupak, ako je pravo na penziju ostvario prije pokretanja stečajnog postupka.

Postupak se može pokrenuti, kaže, i za naknade štete na osnovu odluke suda donijete u kalendarskoj godini u kojoj je pokrenut stečajni postupak, zbog povrede na radu ili profesionalnog oboljenja, ako je ta odluka postala pravosnažna prije pokretanja stečajnog postupka. Takođe, zaposleni ima pravo i na uplatu doprinosa za obavezno socijalno osiguranje za zarade i naknade zarade, u skladu sa propisima o obaveznom socijalnom osiguranju.

“Pravo na isplatu neisplaćenih potraživanja može pokrenuti i zaposleni za uplatu doprinosa za penzijsko-invalidsko osiguranje, shodno izmjenama Zakona o radu, i to osobe čiji je radni odnos prestao usljed stečaja, a to nijesu mogle ostvariti iz stečajne mase; pravo na uplatu doprinosa ako ispunjavaju jedan od uslova — godine života ili godine penzijskog staža, za godine radnog staža koje mu nedostaju za sticanje uslova za penziju, a za koje mu poslodavac nije uplatio doprinose; da osnovicu za uplatu doprinosa za PIO, shodno zakonu, čini minimalna zarada koja je utvrđena prije podnošenja zahtjeva Fondu rada (193 eura) i da je neophodno da se prije podnošenja zahtjeva Fondu rada, obrati Fondu PIO radi izdavanja uvjerenja o nedostajućem stažu za sticanje uslova za penziju”, rekao je Đečević.