„Na žalost ni dio novinara, a ni medija nije na tom fonu, pa je pitanje dokle treba da padne naša profesija da bismo ozbiljno počeli da razmišljamo o ovim temama“, rekla je Radulović agenciji MINA.
Za etičko i profesionalno novinarstvo nije dovoljno usvajanje Kodeksa novinara/novinarki, nego svijest kolega da ga treba poštovati i medija da su odgovorni za to, ocijenila je generalna sekretarka Društva profesionalnih novinara Crne Gore (DPNCG), Mila Radulović.
„Na žalost ni dio novinara, a ni medija nije na tom fonu, pa je pitanje dokle treba da padne naša profesija da bismo ozbiljno počeli da razmišljamo o ovim temama“, rekla je Radulović agenciji MINA.
Ona je navela da dio medija naklonjenih vlastima krši jedno od osnovnih načela Kodeksa, koje kaže da novinari/novinarke moraju biti kritički posmatrači nosilaca društvene, političke i ekonomske moći kada izvještavaju o njima u intersu javnosti.
„Da ne pričamo o tome da su ‘činjenice neprikosnovene’, da ih treba staviti u pravilan kontekst i da treba da tragamo za istinom. To je ono što je nekada bio duh novinarstva kada su novinari bili ugledni i cijenjeni članovi društva“, saopštila je Radulović.
Ona je dodala da je sada to rijetkost samo u dijelu medija, kao i da na žalost istraživanja ukazuju na manjak povjerenja javnosti u medije, jer je dio njih zaboravio šta im je uloga.
„Da bi se to mijenjalo moramo uzeti u obzir i načelo Kodeksa koje nas obavezuje da svoj rad izložimo sudu nepristrasnog tijela koje se stara o ugledu profesije. Na žalost, danas je malo ko spreman na to, jer je prosto stvorena takva atmosfera koja svima pogoduje“, kazala je Radulović.
Prema njenim riječima novinari traže, i treba da imaju, apsolutne slobode, a nijesu voljni da im neko ukaže na grešku. Ona je dodala da je to neprijatno, ali da se na tome uči.
„Ja sam kao novinar po ocijeni ombudsmana djelimično kršila Kodeks i bilo me sramota kada sam dobila takav stav, iako sam vjerovala da sam uradila posao najbolje kako sam umjela i da je bio u intresu javnsoti. Nakon toga pažljivije promišljam kad je u pitanju tumačenje zakona“, saopštila je Radulović.
Ona je navela da novinari nijesu eksperti, a da pravnici često odbijaju da zvanično objasne ono što im rastumače, zbog čega se greške pripisuju novinarima.
„To je motivisalo Društvo profesionalnih novinara da obezbjedi pravnu pomoć kolegama kako se ne bi okliznuli u laičkom čitanju zakona“, objasnila je Radulović.
Ona smatra da je za sada malo izvjesno da će Crna Gora dobiti jedinstveno samoregulatorni tijelo, iako Predlog zakona o medijima spominje tu mogućnost. Radulović je dodala da su tu mediji, na neki način, ucijenjeni da će imati veće šanse za finansijsku podršku države ako budu dio jednog samoregatornog tijela.
To tijelo, kako je dodala, ne mora biti uniformno, već njegovi članovi mogu biti ombudsmani redakcija – što je opet napredak.
„U svemu tome, smetnju predstavlja činjenica da će država stajati iza toga, da je najavila finansijsku podršku tom tijelu, što je uplitanje u posao koji nije njihov i regulaciju medija. A kad oni ‘regulišu’, vidimo kako to izgleda na primjenu Javnog servisa“, navela je Radulović.
Ona smatra da takva tijela ne mogu da vode osobe koje nikada nijesu bile novinari i, osim teorije, ne znaju ništa o toj profesiji.
„Ne mogu to biti oni koji su prepoznati po tome što su služili vlastima, što su bili politički angažovani ili vodili medijske linčeve protiv oštrih kritičara vlasti, ali i opozicije. A ni sijali mržnju“, poručila je Radulović.
Tekst je napisan uz finansijsku podršku Evropske unije kroz realizaciju projekta “Dealing with ethics and fake news” pod oznakom IPA2018/397-252. Sadržaj je isključiva odgovornost Agencije MINA i ne mora nužno odražavati stavove EU. Tekst se može preuzimati uz obavezno navođenje izvora.