Najveći broj sezonskih radnika, prema podacima MUP-a, došao je iz Srbije (2.430), zatim iz Bosne i Hercegovine (329), Kosova (222), Makedonije (190) i Albanije (101), prenosi CdM.
U periodu od 1. januara do 9. avgusta 2019. godine, izdato je ukupno 19.502 dozvola za privremeni boravak i rad stranaca, od čega je izdato 3.614 dozvola za privremeni boravak i rad po osnovu sezonskog zapošljavanja, saopšteno je Dnevnim novinama iz Ministarstva unutrašnjih poslova MUP.
Prema podacima Zavoda za zapošljavanje Crne Gore (ZZZCG), za period od 1. januara do 25. jula 2019. godine, najveći broj njih posao je pronalazio u hotelima i restoranima.
“Najviše dozvola za sezonsko zapošljavanje stranaca je izdato u okviru djelatnosti usluge smještaja i ishrane (2.395 ili 76,66 odsto), zatim u ostalim uslužnim djelatnostima (352 ili 11,27 odsto) i poljoprivredi, šumarstvu i ribarstvu (100 ili 3,2 odsto)”, kazao je Dnevnim novinama načelnik u Odsjeku za statistiku u ZZZCG Jovan Kostić.
Najveća poztažnja za pomoćnim radnicima
Takođe, prema podacima Zavoda od 10. jula, među najvećem broju sezonskih radnika bilo je čistača i pomoćnog osoblja u domaćinstvu i hotelima (2.949), zatim izvođača građevinskih radova (2.579), pomoćnika u pripremi hrane (1.815), ali i konobara i barmena (564), kao i kuvara (238), piše CdM.
Poslodavci traže kuvare, pekare, mesare
Bubanja ističe da lica sa evidencije Zavoda godinama iskazuju interesovanje za rad na recepciji, u administraciji, poslovima marketinga, nabavke i prodaje i tu se uvijek traži mjesto više.
“Međutim, poslodavci traže kvalifikovane radnike kao što su: kuvari, konobari, pekari, mesari, pica majstori, poslastičari. I tu je izražen najveći deficit, jer na godišnjem nivou na evidenciji Zavoda bude oko 2.600 radnika iz oblasti turizma i ugostiteljstva, što svakako nije dovoljno da zadovolji potrebe poslodavaca u toku sezone”, napominje Bubanja.
Da je broj sezonskih kuvara i barmena znatno smanjen ove godine, pokazuju podaci za 2018. i 2017. godinu. Tako je prošle godine sezonski radilo 573 kuvara i 1.134 konobara i barmena, dok je tokom 2017. radilo 641 sezonskih kuvara i čak 1.278 konobara i barmena. S druge strane, evidentna je ekspanzija čistača i pomoćnog osoblja u domaćinstvu i hotelima.
“Kada govorimo o ukupnoj tražnji od poslodavaca, onda moramo reći da je evidentan trend rasta broja nk radnika, dakle radnika koji rade na pomoćnim poslovima u hotelima, restoranima, na plaži. To su poslovi: sobarice, higijeničarke, servirke, pomoćne radnice u kuhinji, u vešeraju, radnici na plaži, na parkinzima itd. S obzirom da je značajan broj lica na našoj evidenciji, gotovo 1/3, nekvalifikovana radna snaga, tu zaista vidimo prostor za djelovanje u dijelu informisanja i pripreme ovih lica kako bi se uključili u proces sezonskog zapošljavanja”, primjećuje pomoćnik direktora u Sektoru za plan, analizu i statistiku u ZZZ Goran Bubanja, prenosi CdM.
Dozvola najviše osam mjeseci
Podsjećamo, sezonsko zapošljavanje stranca, kako je propisano Zakonom o strancima, podrazumijeva radni odnos na određeno vrijeme radi obavljanja sezonskih poslova u djelatnostima sezonskog karaktera.
“Dozvola za privremeni boravak i rad radi sezonskog zapošljavanja izdaje se sa rokom važenja do šest mjeseci u vremenskom periodu od jedne godine. Izuzetno, ako obavljanje sezonskih poslova to zahtijeva, dozvola se može produžiti, za još dva mjeseca kod istog ili drugog poslodavca, pri čemu rok važenja dozvole ne može biti duži od osam mjeseci u vremenskom periodu od jedne godine”, objašnjavaju u MUP-u.
Kako napominju, poslodavac je dužan da, u roku od osam dana od dana izdavanja dozvole za privremeni boravak i rad radi sezonskog zapošljavanja, sa strancem zaključi ugovor o radu i prijavi ga na obavezno socijalno osiguranje, u skladu sa propisima o radu.
“Ako poslodavac sa strancem ne zaključi ugovor o radu u navedenom roku, dužan je da, najkasnije u roku od tri dana, o tome obavijesti Ministarstvo radi poništavanja dozvole za boravak i rad”, dodaju u MUP-u.
Za dozvolu za rad stranac plaća 60 eura
U skladu sa Zakonom o strancima, dozvola za privremeni boravak i rad, prema namjeni, može se izdati radi: zapošljavanja stranca, sezonskog zapošljavanja stranca, rada upućenog radnika. Upućeni radnik je stranac koji u ograničenom vremenskom periodu obavlja posao u Crnoj Gori, koja nije država u kojoj uobičajeno radi, a dozvola za privremeni boravak i rad po osnovu rada upućenog radnika odnosi se na 1) pružanje ugovorenih usluga; 2) kretanje lica unutar stranog privrednog društva, prenosi CdM.
“Zakonom o administrativnim taksama propisana je administrativna taksa za izdavanje dozvole za privremeni boravak i rad u iznosu od 60 eura, za produženje dozvole za privremeni boravak i rad administrativna taksa u iznosu od 30 eura, dok je Pravilnikom o obrascima, bližim uslovima i načinu izdavanja dozvole za privremeni boravak i rad propisana uplata naknade troškova za izradu obrasca dozvole u iznosu od pet eura”, navode u MUP-u.
Od ukupnog broja izdatih dozvola za privremeni boravak i rad po osnovu sezonskog zapošljavanja izdato je 2.204 dozvole osobama muškog pola, dok je osobama ženskog pola izdato ukupno 1.410 dozvola, podaci su MUP-a.