Država je privatnim zdravstvenim ustanovama u periodu od 2012. do 2018. godine za pružene zdravstvene usluge građanim isplatila više od 20 miliona eura
Analiza Fonda za zdravstveno osiguranje pokazala je, pak opravdanost zaključivanja ugovora sa privatnim zdravstvenim ustanovama jer su znatno riješeni problemi dugog čekanja na zdravstvene usluge, smanjenja listi čekanja i smanjenja upućivanja na liječenje van Crne Gore, pišu Dnevne novine.
S druge strane, objašnjava prvi čovjek Fonda Sead Čirgić, analiza je pokazala da bi i pored stalnog rasta obima pruženih usluga u javnim zdravstvenim ustanovama trebalo uložiti dodatne napore i dalje jačati kapacitete kako bi se stvorili uslovi da se što više tih usluga pruža u okviru javnog sistema.
Analizom su obuhvaćene zdravstvene usluge koje su najčešće ugovarane u posmatranom periodu 2012-2018. godine i koje su prepoznate kao “usko grlo” zbog ograničenih kapaciteta u zdravstvenom sistemu. U dokumentu je navedeno da su u posmatranom periodu najčešće zaključivani ugovori sa privatnicima za oblasti oftalmologije – ambulantne i bolničke usluge, zatim ortopedije – operacije koljena i kuka i artroskopija koljena, radiološke dijagnostike – magnetna rezonanca, te patološke anatomije i histologije, kao i hiperbarbarične oksigene terapije i vantjelesne oplodnje.
“U periodu 2012-2018. godine u privatnim zdravstvenim ustanovama, uključujući i podatke SB „Codra“ za 2017. i 2018. godinu, liječeno je 261.196 pacijenata, pruženo 948.154 usluge i izdvojeno 20.366.360,01 eura”, piše u analizi.
Od tog iznosa na Codru se odnosi polovina novca – 10.186.969,78 eura i to oko 2,2 miliona eura za period od 2012-2016. i nešto manje od osam miliona za period 2017-2018.
“Od 20.366.360,01 eura ispostavljenih faktura, 10.031.655,35 se odnosi na usluge bolničkog liječenja, 5.966.233,20 eura na usluge ambulantnog liječenja, dok se 4.368.471,46 eura odnosi na usluge vantjelesne oplodnje”, piše u dokumentu.
Čirgić je, komentarišući za DN dokument, kazao da izdvojena sredstva za privatne zdravstvene ustanove u sedmogodišnjem periodu jesu veoma značajna i velikim dijelom su opteretila budžet Fonda.
“Međutim, ako znamo da JZU, u periodima zaključivanja ugovora sa privatnim zdravstvenim ustanovama, nijesu raspolagale sa potrebnim resursima, to je obezbjeđivanje zdravstvene zaštite u PZU umnogome doprinijelo boljem zadovoljenju zdravstvenih potreba osiguranih lica. Ovdje, prije svega, mislimo na pružanje usluga vantjelesne oplodnje, hiperbarične terapije, složene oftalmološke intervencije za koje su osiguranici upućivani na liječenje van Crne Gore, blagovremenu dijagnostiku, pružanje specijalističkih usluga iz oblasti oftalmologije i dr…”, kaže on, dodajući da očekuje da će se jačati kapaciteti javnog sistema kod prepoznatih slabosti i na taj način smanjiti potrebe za pružanjem zdravstvenih usluga u privatnim zdravstvenim ustanovama.