Broj bolovanje povećao se za prva tri mjeseca ove godine u Crnoj Gori za oko 9 odsto u odnosu na isti period 2018. godine!
U ovom period je, piše Pobjeda, odobreno 4.692 slučaja bolovanja. Podgoričkom dnevniku iz Fonda za zdravstveno osiguranje, rečeno je da je u prošloj godini zbog bolovanja zaposlenih izgubljeno je 1,14 miliona radnih dana, što je državu koštalo 5,95 miliona eura.
Ne postoje precizni podaci u koliko slučajeva je došlo do zloupotrebe.
Pobjeda navodi da se kontrole privremene spriječenosti za rad obavljaju u domovima zdravlja preko Komisije za kontrolu kvaliteta, a i u Ministarstvu zdravlja postoji komisija kojoj se obraćaju kompanije i poslodavci za provjeru opravdanosti bolovanja.
Direktor podgoričkog Doma zdravlja dr Nebojša Kavarić smatra da je kontrole neophodno proširiti i u drugim institucijama, jer izabrani doktori propisuju bolovanja od 15 dana i to uglavnom na osnovu izvještaja specijalista.
On je nedavno saopštio da u toj zdravstvenoj ustanovi godišnje imaju oko 150 zahtjeva za kontrolu bolovanja, te da komisija za kontrolu rada u oko 10 slučajeva utvrdi proceduralne greške, odnosno da su bolovanja neopravdana.
Kavarić je za RTCG nedavno rekao da su u 2018. izabrani doktori u domovima zdravlja propisali su oko 96.000 radnih dana na osnovu izvještaja drugih specijalista.
Direktor Fonda za zdravstveno osiguranje Sead Čirgić kaže da su u toj ustanovi uspostavili mjere kontrole odnose na imenovanja vijeća ljekarske komisije sa mandatom od jedne godine kao I mehanizme kontrole kod odobravanja zahtjeva za refundaciju naknada za bolovanje.
On je dodao da uprkos tome Fond i dalje ima slučajeve da preduzetnici povećavaju plate radi povećanja osnova za naknadu prije otvaranja trudničkog bolovanja ili osnivaju firmu neposredno prije odlaska na trudničko bolovanje, radi ostvarivanja prava na refundaciju naknade zarade od Fonda.
“Radi se samo o jednom zaposlenom koji je osnivač društva, izvršni direktor i jedini zaposleni”, pojasnio je Čirgić za Pobjedu.
Savjetnik za pravna pitanja u Uniji poslodavaca Filip Lazović kaže za podgorički dnevnik da se poslodavci najčešće susrijeću sa zloupotrebom bolovanja koja se koriste i odobravaju na period manji od 60 dana u kojem troškove naknade zarade snosi sam poslodavac.
Lazović kaže da se oni manifestuju kroz odsustva zaposlenih na način što dolazi do kombinovanja bolovanja i godišnjeg odmora, otvaranje bolovanja onda kada poslodavac zbog potreba procesa rada nije u prilici zaposlenom obezbijediti slobodne dane, pa čak i korišćenje bolovanja radi radnog angažmana kod drugog poslodavca koji je po pravilu rad “na crno”.
Prema riječima Čirgića, u prošloj godini bolovanja duža od godinu ostvarivana su najviše zbog tumora (151 slučaj), duševnih poremećaja (83 slučaja), povrede (70 slučaja), zatim bolesti mišićno-koštanog sistema (40 slučajeva).
On je objasnio da su bolesti zbog kojih se propisuju i bolovanja duža od 12 mjeseci bolesti sistema krvotoka (37 slučaja).