Pravoslavni hrišćani, koji se pridržavaju (staro)julijanskog kalendara, obilježavaju danas Veliki četvrtak. Hrišćani se sjećaju poslednjeg obedovanja Isusa Hrista, Tajne večere, a danas je prilika da se najveći grešnici razriješe grijeha
U hramovima se služi liturgija Svetog Vasilija velikog, a na Veliki četvrtak je ustanovljena i Sveta tajna pričešća, zbog čega se vjeruje da će i najvećim grešnicima koji se tog dana pričeste biti oprošteni grijehovi.
Na Veliki četvrtak nema veselja, ali ima okupljanja vjerujućih. Kod nekih pravoslavnih naroda i u nekim krajievima Srbije tog se dana, a ne na Veliki petak, boje uskršnja jaja, dok se u Rusiji na Veliki četvrtak mijesi uskršnji slatki kolač.
Prema jevanđeoskim zapisima, Hristos je na Tajnoj večeri blagoslovio hljeb i podijelivši ga apostolima rekao: "Ovo je tijelo moje koje se za vas lomi radi oproštenja grijehova".
Zatim je uzeo čašu vina i dodao: "Pijte iz ove čaše svi, ovo je krv moja Novoga Zaveta, koja se proliva za vas i za mnoge, radi otpuštanja grijeha".
Hristove reči se na Veliki četvrtak, ponavljaju na liturgijama prije pričešća vjernika, po uzoru na prvu pričest Hristovu i njegovih apostola.
Praznovanje u svim hramovima SPC počinje liturgijom Svetog Vasilija Velikog koja se služi deset puta godišnje, na sve velike pravoslavne praznike.
Na taj dan uveče, čitaju se dvanaest jevanđelja o stradanju Hristovom, i dok se čitaju jevanđelja narod u crkvi kleči.
OPROST GRIJEHA I NAJVEĆIH GREŠNIKA
Praznik je jedan od dana određenih za pričešće vjernika koji su, poštujući pravoslavni kanon, postili na vodi najmanje pet posljednjih dana.
Na liturgijama se vjernici pričešćuju hljebom ili naforom - telom Hristovim i vinom koje je simbol njegove krvi prolivene za spas ljudskog roda.
Narod vjeruje da i najvećim grešnicima, koji se pričeste na današnji dan, bivaju oprošteni grijesi. Završetkom liturgije prestaje se za zvonjenjem, već se klepa, udara u drvenu dasku, sve do sahrane Hristove. Posle liturgije je dozvoljeno jesti na ulju i popiti nešto vina.
Veliki četvrtak je pokretni praznik jer je dio Velikog, Časnog ili Vaskršnjeg posta, koji traje šest nedjelja. Vjernici koji se pridržavaju pravila posta, prve i posljednje nedjelje ne jedu čak ni ribu, već drugu posnu hranu, pripremljenu na vodi, bez ulja.
Na Veliki petak je čak poželjno da se ništa ne jede cio dan.
Na liturgiji na Veliki četvrtak osvjećuju se i pripremaju pričasni darovi za bolesnike, koji se na časnim trpezama čuvaju preko cijele godine.
Ovaj dan se u nekim krajevima slavi kao slava orača, oni odu do njive sa zaprežnom stokom, ali ne rade ništa.
Srbi na Kosovu na ovaj dan u ranu zoru oboje samo jedno jaje. Njihova "čuvarkuća" se zove "strašnik". Dok je još svježe boje, majka ga trlja po obrazima djece. Posle toga se boje ostala jaja, a "strašnik" se ostavlja na vidno mjesto u kući i dobro se čuva da se ne razbije.
Na Veliki petak se ništa ne radi, već se farbaju jaja pomoću divljih jabuka, lukovine i koprive. U subotu se kolje žrtvena pečenica, čisti se kuća i pere veš. Pečenica se sprema u nedjelju rano izjutra, puca se iz puške čime se oglašava uskrsnuće Hristovo i udara motkama po žaru, čime se izražava radost zbog uskrsnuća. U crkvu se nosi busen zemlje sa zelenom travom, stabljika koprive, kolač, svijeća i čaša vina. Vjernici se zatim okreću prema suncu, gaze busen, ljušte jaja, piju vino i grizu koprivu. Na ovaj dan Vlasi mijese poskurice za mrtve (okrugle hljepčiće), kako bi i oni učestvovali u uskrsnuću.