Pravoslavni hrišćani danas obilježavaju Bijele poklade, praznik kada se na trpezi nalazi "bijela" hrana, traži se oproštaj grijehova, ali se i priprema za Vaskrs. Danas mrsite, a od sjutra na post.
Srpska pravoslavna crkva danas po kalendaru slavi svetog Tarasija Carigradskog, ali današnji dan je značajniji zbog pokretnog praznika Bijelih poklada - posljednjeg dana mrsa pred veliki Vaskršnji post.
Od davnina se smatralo da u period velikog posta treba ući bez grijeha, pa su Poklade dan za praštanje i veselje. Zato je na današnji dan najzastupljeniji običaj da se opraštaju svađe i uvrede.
Prema narodnom običaju, djeca obilaze roditelje, nose im na dar flašu pića i razne poklone.
Zet obavezno obilazi tasta, taštu, kuma, starojka i traži oprost da može časno da započne post.
U domaćinstvima se tradicionalno priprema bogata mrsna gozba, naročito bijeli mrs po kome je ovaj praznik dobio ime. Veselje traje do ponoći, a u ponoć nastupa post.
ČUVAJTE SE ZLIH SILA
Narodna vjerovanja iz doba prije nego što se napustila vjera slovenskih predaka ostala su jaka pa se period poklada povezivao s povećanom opasnošću od zlih sila i vještica. Od tih nehriščanskih sila narod štitio na simbolične načine, recimo bijelim lukom ili paljenjem obrednih vatri.
Na Bijele poklade je postojao običaj da se gata, naročito pomoću jaja.
PRVA (ČISTA) NEDJELJA POSTA
Dan poslije Bijelih poklada, za pravoslavne vjernike počinje prva nedjelja posta. Višenedjeljni veliki Vaskršnji ili Časni post završava se praznikom Vaskrsenja Isusa Hrista – Vaskrsom.
Prva nedjelja posta zove se Čista, dok se do Vaskrsa, uz posebna pravila, smjenjuju – Prečista, Krstopoklona, Sredoposna, Gluva, Cvijetna i Strasna ili Stradalna nedelja.