Vladimir Lučić je čovjek koji je podigao m:tel u Crnoj Gori i „Mobilnu telefoniju Srbije”. Sem toga sto je na čelu m:tel-a u Crnoj Gori, sada je i u novoj ulozi u Beogradu zadužen za internet i multimediju za cijelu „Telekom grupu”.
"Telekom Srbija planira da kupi još nekoliko kablovskih provajdera, jer se tako jača pozicija kompanije u odnosu na konkurenciju, ostvaruje pristup novim tehnologijama, povećava vrijednost kompanije i broj korisnika", kaže u razgovoru za „Politiku” Vladimir Lučić, koordinator za internet i multimediju „Telekom Srbija grupe”, koji je prošle godine proglašen i menadžerom godine u Crnoj Gori.
Lučić je uvjeren da će od „Telekoma Srbija” da stvore ne samo telekomunikacionog lidera u regionu već i oslonac za koji bi se vezao digitalni razvoj Srbije i regiona.
"Problem ovog tržišta je što još nije uređeno i što u Srbiji, za razliku od zemalja regiona, postoji 90 kablovskih provajdera koji su neka vrsta koalicije protiv „Telekoma”, jedni druge uglavnom ne napadaju, ali „jedu” korisnike „Telekoma Srbije”", kaže Lučić.
Poznat je kao čovjek koji je podigao „Mobilnu telefoniju Srbije”. Sada je u „Telekomu Srbije” u drugoj ulozi, a osim toga što je na čelu i ćerke firme u Crnoj Gori, u Beogradu je zadužen za internet i multimediju za cijelu „Telekom grupu”.
Lučić je istakao projekte na koje je izuzetno ponosan.
"Od 2003. do 2008. godine bio sam na čelu „Mobilne telefonije Srbije”. To je period njenog najvećeg rasta i dominacije na tržištu, u konkurenciji prvo sa „Mobtelom”, a kasnije i sa „Telenorom” i „Vipom”. Taj naš uspjeh u mobilnoj telefoniji, pod sloganom „Imate prijatelja”, bio je demonstracija da državna firma može da se nosi s konkurencijom i da, ako se oformi sposoban menadžment, nema neke razlike između državne i privatne kompanije.", rekao je Lučić.
Učestvovao je, kako kaže, i u projektu širenja „Telekoma” u regionu..
"Prvo smo 2007. godine krenuli u BiH i Crnu Goru, što je bio veliki izazov jer smo ušli na područje gdje već postoji ozbiljna konkurencija koja je bila čvrsto pozicionirana. Poseban izazov je bila Crna Gora, gde sam otišao 2012. godine da bih konsolidovao firmu jer je riječ o teškom i specifičnom tržištu.Sa stanovišta prihoda, riječ je o malom tržištu koje, s druge strane, ipak ima izuzetno jaku konkurenciju – „Telenor”, „Dojče telekom” i „Telemah”, odnosno SBB. Posle šest godina, iz vrlo loše situacije, kao mali treći mobilni operater, došli smo na 33 odsto tržišta u mobilnoj mreži. Što je još važnije, napravljen je veliki zaokret u fiksnoj telefoniji za tri godine. Mogu da se pohvalim da je riječ o svjetskom rekordu. Krenuli smo od nule, da bismo u segmentu fiksnog interneta prešli 40 odsto tržišnog učešća. Tendencija rasta u sledećih godinu dana ukazuje na to da ćemo postati broj jedan i u mobilnoj i u fiksnoj telefoniji. Ponosan sam jer smo potvrdili da možemo da pariramo i najvećim svjetskim telekomunikacionim gigantima."
On kaže da je matrica za uspjeh prije svega, da se bude brži od konkurencije.
"Prije svega, da budete brži od konkurencije, da imate dobar odnos s korisnicima i da razumijete buduće tehnološke pravce razvoja. Zadatak mi je da transformišem „Telekom Srbija grupu” u modernog operatera koji diktira regionalne i prati globalne trendove. Da pojasnim. Mi smo nekada bili uljuljkani prihodima od SMS-a, fiksne telefonije i međunarodnog saobraćaja, koji se zbog primjene novih tehnologija dramatično smanjuju. Riječ je o izazovu s kojim se suočavaju svi operateri. Ubuduće, trebalo bi da se baziramo na tri nova izvora prihoda – internet, multimediju i razvoj digitalnih servisa",
Novom strategijom, kako kaže Lučić, povećaće prihod od postojećih korisnika, a istovremeno širiće korisničku bazu sa novim korisnicima.
"Kada počne da vam raste broj korisnika to vam je isto kao i kada pada.To su trendovi koje konkurencija teško može da zaustavi jer dva zadovoljna korisnika povuku trećeg. Ako dobro definišete strategiju, morate da uspijete. To je ključ uspjeha u telekomunikacijama. Uvjeren sam da ćemo od „Telekoma Srbija” da stvorimo ne samo telekomunikacionog lidera već i osnovu za koju bi se vezao digitalni razvoj Srbije. Pored toga, pokušaćemo i da kroz saradnju sa startap kompanija usvojimo njihov princip rada i razmišljanja, kako bismo dodatno modernizovali kompaniju. Čitava ta strategija konsolidacije ide u više pravaca. Jedan od njih je i da proširimo poslovanje tamo gdje imamo prirodan ekonomski interes".
On kaže da je cilj je zapadni Balkan, s jedne strane, a s druge, zemlje gdje živi naša dijaspora.
"Primjera radi, u Austriji već nekoliko godina radimo kao virtuelni operater mobilne telefonije. Proširićemo se na Njemačku, Švajcarsku, Ameriku i Kanadu. Kao virtuelni operater i multimedijalni provajder u ovim zemljama, probaćemo značajno da podignemo vrijednost naše grupe".
Nedavno je došlo do akvizicije „Kopernikusa”.Kompanija je, kako kaže Lučić, bila dramatično ugrožena, u dijelu fiksnog interneta i multimedije od strane kablovskih provajdera.
"Oni segmeni poslovanja koji bi trebalo da nam donose prihod u narednih 50 godina, bili su u zaostatku. Za razliku od zemalja regiona, u Srbiji je tržište bilo konsolidovano na štetu naše kompanije. Postoji oko 90 kablovskih provajdera koji su neka vrsta koalicije protiv „Telekoma”. Jedni druge uglavnom ne napadaju, ali „jedu” korisnike „Telekoma Srbija”. Tako smo došli u situaciju da jedan od ključnih segmenata poslovanja, multimedija, zapravo bude ugrožen. I danas, kada imamo oko 430.000 korisnika, čak 30 odsto njih ima i drugu opciju, istovremeno koristi i usluge drugog operatera. To znači da u svega 300.000 domaćinstava imamo našu televiziju bez konkurencije, što ja vrlo malo. Upravo je i taj mali broj korisnika doveo do zaostajanja u sadržaju programa. Foks je lijep primjer. Svi kablovski provajderi imaju Foks osim nas, zato što se najvećem kablovskom provajderu isplati da plaća ekskluzivu, za tehnologiju koju uopšte ne koristi, kako bi nas spriječio da svojim korisnicima ponudimo taj kanal. Bili smo sami protiv svih. Došli smo u situaciju da nemamo neke kanale, koji se kod korisnika smatraju brendom i onda je jako teško ubijediti korisnika da napusti nekog kablovskog provajdera i dođe kod nas",
Lučić ističe da je situacija bila baš ozbiljna.
"Bili smo dovedeni u veliku opasnost. Dramatično je počeo da opada broj korisnika fiksne telefonije i interneta. Kablovski provajderi sve više nude pakete u kojima, pored televizije, korisnicima nude i internet i fiksni telefon. Pa smo s tri miliona korisnika fiksne telefonije pali na 1,9 miliona korisnika, s tendencijom daljeg pada. Počeli smo da gubimo i pretplatnike fiksnog interneta jer je logično da korisnik ima paket od jednog provajdera. Da nismo brzo reagovali na tržištu, dogodilo bi se da gigant poput „Telekoma” počne da posluje s gubicima."
Gubitke su spriječili, kako kaže Lučić, akvizicijom kablovskih operatera, kako u Srbiji tako i u Crnoj Gori i BiH.
"Ukrupnjavanje telekomunikacionog tržišta postalo je trend u Evropi u poslednjih pet godina. Akvizicijom se jača pozicija kompanije u odnosu na konkurenciju, ostvaruje se pristup novim tehnologijama, povećava vrednost kompanije, uvećava broj korisnika, i to sve govori o važnosti akvizicije „Kopernikusa”. Zato ćemo da kupimo i još nekoliko kablovskih provajdera. Osim korisničke baze, koja nam odmah donosi prihod i profit, automatski smanjujemo pad prihoda u fiksnoj i internet mreži. Na pragu smo da rešimo i neke druge probleme, kao ovaj sa Foksom. Pored pomenutih akvizicija, ušli smo i u reformu kompanije na više nivoa. Trudimo se da poboljšamo kvalitet usluga, odnos prema korisniku, a sve to vodeći računa da cijene budu pristupačne svima. Dakle, nudimo jedinstvene pakete, za svačiji džep. Istovremeno, radimo na još dva velika tehnološka projekta, gradimo optičku infrastrukturu za brzi internet, a 15. decembra ćemo pustiti i našu ponudu satelitske televizije u svim zemljama u kojima poslujemo".
On kaže da su i dalje zainteresovani za „Telekom Albanije”.
"Tender je još u toku i zbog toga ne mogu ništa više da vam kažem o tom procesu. Ali smo u igri i dalje".
Bilo je mnogo negodovanja kada su kupili „Kopernikus”
"Niko ne može da kaže da je kupovina kablovskog operatera loš potez. Naprotiv. Da ga nismo kupili „Kopernikus” bi nas brzo prestigao jer je imao razvojni put kao SBB. Još prije skoro tri godine, odmah po preuzimanju „Kopernikusa”, međunarodni fond „Abris” započeo je veliki investicioni ciklus ubrzane digitalizacije i zabilježio rast korisničke baze više od 35 odsto. Takođe, fond je bio odobrio i dodatnu investiciju, u iznosu od 100 miliona eura, za dalji rast kompanije i ukrupnjavanje tržišta, tako da bi nas sigurno prestigli u broju multimedijalnih korisnika. Zato nam je važno da mi nastavimo da ukrupnjavamo ovo tržište sve dok ne postanemo lider, kako u regionu tako i u Srbiji – u zemlji odakle smo i počeli", kaže Lučić.
U mobilnoj telefoniji smo broj jedan, ističe Lučić, što se tiče broja korisnika, što se ne može reći za fiksni internet i televiziju.
"Mislimo da ćemo situaciju na tržištu poboljšati realizacijom planiranih akvizicija, realizacijom investicionih aktivnosti i reformom „Telekoma”. Cilj nam je da dođemo na milion korisnika interneta i televizije jer će to obezbijediti stabilnost „Telekom Srbija grupe”. U drugoj fazi ćemo intenzivno da ulažemo u digitalne servise. Ne treba biti previše mudar pa vidjeti u kom tehnološkom pravcu treba ići. Treba vidjeti šta rade svjetski operateri sa stanovišta konsolidacije infrastrukture i američki provajderi sa stanovišta digitalnih servisa. To su dvije ideje vodilje."
Lučić kaže, da na nivou grupe godišnje investiraju više od 200 miliona evra svake godine. To je nezavisno od akvizicija. Riječ je samo o ulaganjima u infrastrukturu.