Savremena Crna Gora građanski identitet duguje tradiciiji antifašizma, koji je snažnije nego bilo koja druga istorijska ideja uspio da ujedini crnogorsko društvo u svim njegovim različitostima, je potpredsjednik Vlade Zoran Pažin.
On je učestvovao na svečanoj akademiji u Kolašinu povodom 75 godina ZAVNO-a za Crnu Goru i Boku i 70 godina od osnivanja SUBNOR-a i antifašista Crne Gore.
Pažin je podsjetio da na današnji dan prije 75 godina slobodarski Kolašin okupio 538 delegata iz svih krajeva Crne Gore i Boke na istorijskoj skupštini rodoljuba, na kojoj je konstituisano Zemaljsko antifašističko vijeće narodnog oslobođenja Crne Gore i Boke, najviše političko tijelo crnogorskog narodnooslobodilačkog pokreta.
On je ocijenio da je velika antifašistička i slobodarska ideja u Crnoj Gori odoljela svim iskušenjima istorije u decenijama koje su uslijedile, uvjek iznova osvjetljavajući crnogorskom društvu puteve čojstva i ljudskosti.
„Nije antifašistički duh ugašen u Kolašinu ni nakon 18 nacističkih bombardovanja. Nikada crnogorski antifašisti nijesu dozvolili da se u ponosnoj partizanskoj prijestonici Crne Gore ugasi iskra slobode. Iznova su oslobađali Kolašin. Onoliko puta koliko je bilo potrebno – a valjalo ga je u četiri godine rata osloboditi čak 23 puta,“ naveo je Pažin.
Ti podvizi slobodarstva i pravdoljublja, prema njegovim riječima, ostavili su neizbrisiv pečat u crnogorskog društvenom biću.
„Vođena ovom istom neutaživom žeđi za slobodom i pravdom, Crna Gora se 90-tih godina prošlog vijeka izdigla visoko iznad mraka balkanskog velikonacionalnog bezumlja, da bi se na majskom referendumu 2006. godine konačno vratila sebi, trajno ugradivši vrijednosti antifašizma i narodnooslobodilačkog pokreta duboko u temelje obnovljene državnosti“ istakao je Pažin.
Pažin je rekao da današnja Crna Gora iz svijetle antifašističke tradicije crpi moralno pravo da sa ponosom zauzme mjesto koje joj pripada u zajednici najprogresivnijih država svijeta.