Evropska unija (EU) biće kompletna tek onda kada sve države regiona budu njen dio, ocijenio je savezni kancelar Austrije, Sebastijan Kurc.
On je na konferencija o ekonomiji Montenegro 2018, Balkan i Evropska unija – petogodišnji ciklus Berlinskog procesa, koju organizuje Privredna komora (PKCG), poručio da integracija funkcioniše jedino uz saradnju u politici i ekonomiji.
"Naš proces zavisi i od političke i od ekonomske saradnje. Imamo jasnu viziju mira i blagostanja na zajedničkom kontinentu. Ubijeđen sam da stabilnost i sigurnost dugoročno za region mogu biti obezbijeđeni ako ovaj region postane dio EU", ocijenio je Kurc ubijeđen da to nijesu samo snovi, "već smo svi na dobrom putu".
"Zbog toga je potrebno da sljedeće korake sprovedemo. Migrantska kriza nam je svjesno pokazala da je region značajan za bezbjednost Unije. Nije samo u interesu regiona da bude dio EU, nego je i interes Unije da cio region bude dio nje", poručio je Kurc.
On je naveo da se moglo vidjeti koliko je EU umorna od daljih proširenja prije nekoliko godina, "i svi smo čekali tu novu dinamiku".
"Srećan sam što smo u ovom trenutku ušli u novu dinamiku. Samit u maju nam je pokazao gdje smo sada u procesu pristupanja. Berlinski proces u julu, u Londonu nam je pokazao dalji napredak u daljoj saradnji i njegovanju dobrosusjedskih odnosa", kazao je Kurc.
Prema njegovim riječima, evropska perspektiva zemalja Zapadnog Balkana izgleda bolje nego što je nikada bila.
Crnogorski predsjednik, Milo Đukanović, rekao je da se u maju sledeće godine održavaju izbori za Evropski parlament i da bi njihovi rezultati mogli suštinski promijeniti EU.
"Ukoliko bi ekstremnije populističke partije dobile veći politički značaj u Evropskom Parlamentu, to bi mogao da bude nagovještaj kraja Evrope kakvu poznajemo, a to znači i politike proširenja EU", naveo je Đukanović.
Sve to utiče, smatra on, da vizija ujedinjene Evrope bude zamagljena, a perspektiva za zemlje koje teže punopravnom članstvu neizvjesna.
"Prošlo je 15 godina od Samita u Solunu na kom su lideri EU obećali da će za države Zapadnog Balkana "vrata biti otvorena". Prije godinu dana pred Evropskim parlamentom, predsjednik EK Žan Klod Junker, promovisao je proširenje EU na države Zapadnog Balkana "u vidljivoj budućnosti"", kazao je Đukanović.
U strateškom dokumentu EU iz ove godine, kao moguća najbliža godina pridruženja za Crnu Goru i Srbiju predstavljena je 2025.
"Ipak, na Samitu u Sofiji čule su se različite poruke. Samit je afirmisao opredijeljenost EU da "ojača i intenzivira svoju angažovanost na svim nivoima i podrži političku, ekonomsku i socijalnu transformaciju regiona". Ali, izostale su riječi integracija i pridruživanje", naveo je Đukanović.
Prema njegovim riječima, nedavno je francuski predsjednik Makron jasno stavio do znanja da je protiv kretanja ka proširenju prije nego države članice sprovedu reforme koje će ojačati funkcionisanje same EU.
"Migrantska kriza, odnosno „balkanska ruta“, podsjetila je Brisel na to koliko je naš region strateški važan za Evropu. Takođe, i kakve geopolitičke rizike nosi sobom sve veće prisustvo značajnih svjetskih zemalja na Zapadnom Balkanu, čiji sistem vrijednosti i interesi nijesu podudarni sa evropskim", rekao je Đukanović.
Kako je naveo, faktori koji doprinose da Zapadni Balkan bude više politički rizičan i nestabilan uključuju ne samo istoriju konflikata, nasljeđe etničke i vjerske netrpeljivosti, veliki broj raseljenih lica, već i ekonomsku zaostalost i nepovjerenje u institucije, kao i nove izazove poput terorizma.
Crnogorski predsjednik je ocijenio da EU prije svih mora imati ove latentne opasnosti u svom fokusu. "I jasne odgovore u duhu vrijednosti koje su pokrenule proces evropske i euroatlantske integracije".
"Smatram da je dobra okolnost što u ovom vremenu Austrija predsjedava EU, jer bolje od mnogih drugih članica razumije procese na Zapadnom Balkanu", naveo je Đukanović.