Strani građani i preduzeća u CG posjeduju ukupno 182,33 hiljade kvadrata zemljišta i 53,1 hiljada kvadrata objekata.
Među strancima koji posjeduju nekretnine u Crnoj Gori dominantni su Rusi, njih 327, dok su ostalo državljani Velike Britanije, Srbije, Irske, Kazahstana, Jermenije, Bosne i Hercegovine, Norveške, Holandije, Australije, Ukrajine, Engleske, Litvanije, Izraela, Slovačke, Sjedinjenih Američkih Država i Francuske, navodi se u posljednjem Biltenu Ministarstva.
Iz tog Vladinog resora su objasnili da se podaci o svojini stranih državljana u Crnoj Gori mijenjaju svakog mjeseca, nakon što područne jedinice Uprave za nekretnine dostave nove.
Zakonom o svojinsko pravnim odnosima, koji je Skupština usvojila u februaru prošle godine, definisana je obaveza organa nadležnog za nekretnina da najkasnije 15 dana od upisa svojine stranaca te podatke dostavi Ministarstvu finansija.
Ministarstvo, između ostalog, evidentira imena stranih državljana i preduzeća koji u Crnoj Gori posjeduju nekretnine, državu porijekla, datum upisa u katastraski operat, površinu nepokretnosti, broj katastarske parcele i opštine. Ti podaci podrazumijevaju i imena opština ili gradova u kojima se nalaze nepokretnost.
Prema podacima Ministarstva, stranci najviše nekretnina posjeduju u opštinama Bar i Herceg Novi. Strani građani i preduzeća su u barskoj i Opštini Herceg Novi vlasnici 87,79 hiljada, odnosno 55,03 hiljade kvadrata zemljišta, a pripadaju im i objekati površine 12,5 hiljada, odnosno 3,86 hiljada kvadratnih metara.
Iz Ministarstva su podsjetili da strani građani i preduzeća mogu prenijeti svojinu na crnogorske i strane državljane koji imaju to pravo. Njima je, kao i domaćim stanovnicima i preduzećima, omogućeno pravo sticanja svojine na pokretnim stvarima, dok strani građani nepokretnosti mogu steći i nasljeđivanjem.
Oni su kazali i da je kupoprodaja osnovni način na koji su strani građani i preduzeća stekli nepokretnosti u Crnoj Gori.
(MONDO)