Država planira osnivanje privrednog društva koje će gazdovati šumama.
Osnivanje privrednog društva koje će gazdovati šumama planira se, u cilju uspostavljanja efikasnijeg sistema, sa brojnim pozitivnim ekonomskim i ekološkim efektima, jer će više novca biti odvajano za pošumljavanje, kazali su iz Ministarstva poljoprivrede i ruralnog razvoja.
U tom Vladinom resoru, prenosi Pobjeda, navode da se novi model ne bi svodio samo na naplatu prihoda od korišćenja šuma i stvaranje uslova za bolju dostupnost sirovine za drvoprerađivače, već je zamisao da se kroz reorganizaciju modela koncesija stvori i efikasnije polazište za pošumljavanje, odnosno očuvanje šumskih resursa.
"Novi model se ne bi svodio samo na naplatu prihoda od korišćenja šuma i stvaranje uslova za bolju dostupnost sirovine za drvoprerađivače, nego je zamisao da se kroz reorganizaciju modela koncesija stvori i efikasnije polazište za pošumljavanje, odnosno očuvanje šumskih resursa", kazali su iz Ministarstva.
Dodaju da će kroz program reorganizacije sistema koncesija, koji je u toku, a koji predviđa osnivanje privrednog društva u državnom vlasništvu koje će gazdovati šumama, biti i reorganizacija poslova vezanih za šumsko uzgojne radove i pošumljavanje.
"Cilj je da se uspostavi efikasniji sistem gazdovanja šumama, sa brojnim pozitivnim efektima, ne samo u ekonomskom smislu, već jednako i ekološkom. Tu mislimo na pošumljavanje, djelovanje protiv šumskih požara i sanaciju opožarenih površina", rekli su iz tog Vladinog resora.
U dijelu pošumljavanja, dodali su, stvoriće se preduslovi za izdvajanje više sredstava za tu namjenu.
Oni su podsjetili da je 2005. godine donijet program pošumljavanja goleti na period od deset godina, koji je predviđao pošumljavanje sa dva miliona sadnica godišnje.
"Pojekat je kandidovan kod različitih finansijskih institucija, ali nijesu uspjele obezbijediti novac za njegovu realizaciju tokom predviđenog perioda", rekli su iz Ministarstva.
Trenutno, prema njihovim podacima, pošumljavanje varira na godišnjem nivou.
"U prethodnom desetogodišnjem periodu godišnje je sađeno od 700 hiljada do 1,9 miliona sadnica. Ne može se govoriti o projektovanom optimumu kao stalnoj kategoriji. Potrebe zavise od obima radova predviđenih osnovama gazdovanja šumama i potreba za sanacijom u slučajevima degradacije šuma požarima ili od drugih šteta u šumama", navode iz tog resora.
Vlasnik najvećeg rasadnika četinarskih i sadnica lišćara u Crnoj Gori, Luka Maksimović, iz Gornjeg Polja kod Nikšića, naglašava da sadnica ne može da fali, samo kada bi se obezbijedio kontinuitet u sadnji i adekvatni planovi.
"Za proizvodnju sadnice potrebne su dvije do tri godine. To traži sredstva, rad, kao i adekvatne informacije kako bi mogli da planiramo proizvodnju. U uslovima kada su budžetska sredstva države opredijeljena za sadnju minimalna, a nema inicijative onih koji koriste šume ili posredno imaju ekonomski efekat od sječe, potražnja niti je stalna, niti odgovarajuća", naglasio je Maksimović.