Sporazum o realizaciji kampanje Nedjelja štednje prilika je da se javnosti pokaže da nije samo profit bitan komercijalnim i Centralnoj banci, već i drugi aspekti društvene odgovornosti, ocijenio je guverner Radoje Žugić.
On je danas, nakon potpisivanja sporazuma sa glavnim izvršnim direktorima poslovnih banaka u Crnoj Gori, kazao da je to prilika da se promoviše štednja i sve njene implikacije na ekonomsku politiku, rast i elemente pismenosti.
CBCG zajedno sa svim komercijalnim bankama već 14. put organizuje kampanju Nedjelju štednje koja se obilježava povodom 31. oktobra – Svjetskog dana štednje.
„Ove godine smo za svako dijete rođeno u periodu od 31. oktobra do 6. novembra, obezbijedili 200 EUR, a roditelji koji otvore račun kod neke od banaka će imati priliku i da od komercijalne banke dobiju 200 EUR. To znači početak života sa 400 EUR štednje, što je značajno sa stanovišta finansijske edukacije, pismenosti i inkluzije“, smatra Žugić.
On je rekao da je ta društvena odgovornost CBCG i komercijalnih banaka proizvela trošak od 353 hiljade EUR u prethodnih 13 godina i nešto ispod dvije hiljade novorođenih beba.
„Ovo je prilika da pokažemo javnosti da nije samo profit imanentan komercijalnim bankama i CBCG već i drugi aspekti društvene odgovornosti. Očekujem da ćemo promovisanjem štednje imati stabilniji bankarski sistem“, kazao je Žugić i dodao da novac ne postoji samo da bi se trošio, već se vrlo često štednjom više zarađuje.
On je precizirao da danas depoziti banka u Crnoj Gori iznose preko 3,1 milijardu EUR, a da se krediti dominantno finansiraju iz domaće štednje, što je znak povratka povjerenja u komercijalne banke.
Na pitanje da li se mogu očekivati veće kamate na štednju i koliko je isplativije štedjeti kući, Žugić je odgovorio da će, kada je u pitanju kretanje kamata, CBCG reagovati samo u uslovima ako se ugrozi finansijska stabilnost.
„Sve ostalo je stvar politike komercijalnih banaka“, dodao je Žugić.
On je saopštio da postoje najave uvođenja negativnih kamatnih stopa.
„Nadam se da se to radi u saradnji s klijentima i uz prethodnu komunikaciju sa onima na koje se te negativne kaamtne stope odnose. Trenutni nivo depozita je ogroman elemenat povjerenja u banke i nadam se da banke neće uraditi ništa što bi ugrozilo to povjerenje i taj nivo rasta štednje građana i kompanija“, poručio je Žugić.
Prema njegovim riječima, banke su pojačale kreditnu aktivnost u posljednje vrijeme.
„Najviše radimo na rješavanju loših kredita i tu smo rekorderi u regionu, gdje je evidentiran pad nivoa loših kredita u ukupnim sa 25,9 odsto na oko 7,4 odsto. Ukoliko se banke ne posvete ozbiljno ovom važnom pitanju onda ćemo elemente dobrovoljnosti zamijeniti kroz našu strategiju elementima obaveznosti“, kazao je Žugić.
Komentarišući ocjene pojedinih analitičara da je neisplativo štedjeti ukoliko je kamata na oročena sredstva niža od inflacije, Žugić je rekao da je to trenutni trend.
„Da bi imali pravu objektivnu ocjenu moramo imati duži vremenski period i tek na bazi dužeg toga možemo donositi sud o tome da li je isplativo štedjeti ili ne. Po mom mišljenju, apsolutno je isplativo štedjeti posebno kada su banke sigurne“, poručio je Žugić.
Predsjednik Udurženja banaka i glavni izvršni direktor Hipotekarne banke, Esad Zaimović, rekao je da je visina pasivnih kamatnih stopa u Crnoj Gori, iako su one snižene u prethodnom periodu, i dalje značajno veća nego u zemljama regiona.
„Zbog toga postoji inters klijenata iz regiona da svoje depozite usmjeravaju u Crnu Goru. Sve banke u Crnoj Gori vode nijansiranu politku pasivnih kamatnih stopa“, kazao je Zaimović.
On smatra da se isplati štedjeti.
„Ne preporučujemo da se novac drži kući, zbog toga što nije u funkciji i ne ostavaruje nikakav prihod, a i zbog toga što je to povećani rizik“, naveo je Zaimović.
Na pitanje da li neke banke razmišljaju o uvođenju naknade za upravljanje novcem, Zaimović je rekao da je Hipotekarna banka razmišljala o uvođenju neke naknade po tom osnovu.
NLB banka je prva u Crnoj Gori počela da naplaćuje kompanijama i građanima držanje preko dva miliona EUR.