Svjetska zdravstvena organizacija je saopštila da gojaznost djece poprima razmjere epidemije koja se širi
Gojaznost dovodi djecu u ozbiljnu opasnost po zdravlje. Doktor Bendžamin Kabalero sa univerziteta Džons Hopkins uvjeren je da je dječja gojaznost ključni faktor rizika za hronične bolesti.
"Rekao bih da bi najveći rizik u pogledu učestalosti vjerovatno bio dijabetes, odsustvo kontrole glukoze, povišeni šećer u krvi i, naposletku, dijabetes tipa dva. Drugi bi mogao da bude visok krvni pritisak. Artritis takođe nije redak jer velika tjelesna težina vrši pritisak na zglobove", upozorio je dr Kabalero.
Procjenjuje se da je u svijetu gojazno oko 22 miliona djece mlađe od pet godina. Za neke od njih, objašnjenje bi mogla da bude početna neuhranjenost. "Postoje brojni dokazi da rana neuhranjenost povećava rizik od gojaznosti, dijabetesa ili kardiovaskularnih bolesti u zrelijem dobu", podsjetio je on.
Da bi se riješio problem, možda, nije dovoljno hraniti djecu hranom bogatom vlaknima i nametati im fizičku aktivnost.
Iako se može pomisliti da je rješenje gojaznosti pitanje informisanja građana šta da jedu, a šta ne, društveni kontekst u kojem se gojaznost razvija veoma je važan, smatraju nutricionisti.
Modernizacija i globalizacija su, prema ocjenama SZO, dva faktora koji doprinose epidemiji gojaznosti. U mnogim zemljama u razvoju, sve je veće korišćenje hrane siromašne hranljivim sastojcima, sa visokim nivoom šećera i zasićenih masti.
Takođe, postoji nedostatak informacija o tome od čega se sastoje dobra ishrana i zdrav stil života. U SAD, cilj inicijative Mišel Obame je informisanje javnosti o tome.
U prošlosti su slične inicijative, posebno protiv pušenja, bile efikasne. Doktor Kabalero ukazuje da bi prva dama SAD trebalo da organizuje Međunarodno udruženje prvih dama za borbu protiv dječje gojaznosti širom svijeta.
(FoNet, foto: Guliver/Getty Images)