U pravoslavnim hramovima i u domovima danas počinje praznovanje Badnjeg dana i Badnje večeri.
U pravoslavnim hramovima i u domovima danas počinje praznovanje Badnjeg dana i Badnje večeri, kojima se svečano najavljuje Božić, dan rođenja Isusa Hrista.
Praznik od kanonski priznatih proslavljaju Ruska pravoslavna crkva, Srpska pravoslavna crkva, Jerusalimska patrijaršija i Sveta gora koje su zadržale Julijanski kalendar, dok su ostale hrišćanske crkve Božić proslavile prije 13 dana, prema Gregorijanskom kalendaru.
Praznična bdenija i molitve u kojima se pominju događi vezani za rođenje Isusa Hrista u Vitlajemu biće služeni u svim hramovima, a u beogradskom hramu Svetog Save na Vračaru služiće vikarni episkop patrijarha Pavla, Atanasije hvostaski.
Prema najavi iz Srpske pravoslavne crkve, mitropolit Amfilohije predvodiće i obred paljenja badnjaka ispred Spomen-hrama na Svetosavskom platou.
Praznično bdenije počinje u 16 časova u svim hramovima SPC, a Badnje veče završava se tačno u ponoć, kada se služi prva božićna liturgija i slavi Rođenje Hristovo, najradosniji praznik za hrišćanski svijet.
Badnji dan je dobio ime po badnjaku, koji se prema drevnom običaju, uoči praznika Roždestva Isusa Hrista, sa prvim sutonom, unosi u domove.
Badnjak je mlado hrastovo ili cerovo drvo koje se, kako nalaže običaj, pali po unošenju u kuću, gde dogoreva do ponoći kada nastaje božićno slavlje. U velikim gradovima, običaj je pojednostavljen, pa se u kuću samo unosi svežanj suvih grančica cera ili hrasta sa slamom.
Badnjak je simbol drveta koje su, prema predanju, pastiri donijeli Josifu i Mariji da založe vatru i zagreju pećinu u kojoj je rođen Bogomladenac.
Prema Jevanđelju, Isus je rođen na slami, pa otud i slama u svežnju badnjaka, kao i običaj da se prostire u hrišćanskim domovima.
Badnje veče je i verski i porodični praznik pa se za unošenje ili spaljivanje badnjaka u pravoslavnom hrišćanstvu vezuje i porodično slavlje.
Oko badnjaka koji dogorijeva ukućani se griju ljubavlju i slogom.
Na Badnje veče ističu i poslednji sati višenedeljnog božićnog posta, pa je i večera tradicionalno posna, a prema običaju, na trpezi su riba, prebranac, kolači sa medom, suve šljive, orasi.
(MONDO)