Đalovića pećina je biser crnogorske turističke ponude, u koji će u narednim godinama biti uloženo oko 12 miliona eura, saopšteno je na prezentaciji u vezi sa planovima njene valorizacije.
Predstavnici Ministarstva održivog razvoja i turizma kazali su da je završena izrada Studije ekonomske opravdanosti turističke valorizacije Đalovića pećine sa idejnim rješenjem uređenja dijela pećine.
Tokom prezentacije, na kojoj su govorili ministar održivog razvoja i turizma Branimir Gvozdenović i rukovodilac tima koji je izradio Studiju, profesor Rifat Alihodžić, saopšteno je da je Đalovića pećina ispitana u dužini oko 17,5 kilometara.
„Studijom je predloženo da uređeni turistički dio bude nešto preko 814 metara sa devet dvorana i deset platoa za posjetioce, kao i da se izgradi i stavi u funkciju žičara od manastira Podvrh do same Pećine“, navodi se u saopštenju.
Gvozdenović je kazao da je prije nekoliko godina Vlada donijela Agendu reformi u oblasti turizma sa jasnim opredjeljenjem za spajanje ponude sjevera i juga, odnosno prezentacije Crne Gore kao jedinstvene turističke destinacije.
„U skladu sa tim opredjeljenjem dobili smo određena sredstva iz kapitalnog bužeta i počeli rad na projektima koji su pripremani u prethodnom periodu. Dakle ovi se procesi sada ne mogu zaustaviti, oni imaju svoju poziciju u budžetu, a jedan od njih je upravo projekat Đalovića pećine, koji treba da oživi čitav kraj i na čijoj promociji je posebno važno raditi“, rekao je Gvozdenović.
Prema njegovim riječima, ključno je da su od priče i ideje napravili realan projekat, obezbijedili sredstva, a sada je na redu struka.
Alihodžić je naveo da je u Crnoj Gori do sada evidentirano oko 130 speleoloških objekata.
„Svakako, nijesu svi takvog kapaciteta da budu komercijalno aktivirani, ali Đalovića pećina može biti zamajac ove vrste turizma zajedno sa drugim vidovima ekstremnog turizma“, rekao je Alihodžić.
Plan je da, kako je kazao, sve u pećini bude oslonjeno, obješeno ili konzolno postavljeno odnosno montažno-demontažno, kako se ne bi ni u jednom segmentu oštetio pećinski ukras.
„U skladu sa time, u narednoj fazi snimićemo pećinu trodimenzionalno sa ciljem da staza „pliva“ kroz prostor, sa namjerom da se ništa ne ošteti. To je veliki i težak zadatak, ali u okviru koncepta kojim smo krenuli, potpuno moguć“, ocijenio je Alihodžić.
On je naveo da se nijesu bavili samo time kako proći dvoranama već i kako u vizuri imati sve što vrijedi vidjeti. Svih devet dvorana uključuje projektovanje rasvjete na nivou operskih dvorana, što je veoma složeno.
„Zato smo imali njemačke saradnike koji su osvijetilili neke od 50 najboljih pećina u svijetu. Njihovo mišljenje o Đalovića klisuri potvrdilo nam je da imamo nešto zaista veliko“, dodao je Alihodžić.
Iz Ministarstva su naveli da nakon završetka te Studije, slijedi izrada glavnog projekta na uređenju Pećine.
“Do sada je završena izrada glavnog projekta za izgradnju puta Bistrica-Manastir Podvrh od 5,5 kilometara, koji predstavlja prvi korak u njenoj valorizaciji. Njegova procijenjena vrijednost je skoro četiri miliona eura. Početak radova očekuje se naredne godine”, navodi se u saopštenju.
Osim toga, planirana je izgradnja žičare od Manastira Podvrh do same Đalovića pećine, sa prevozom do 75 putnika na sat. Procijenjena vrijednost žičare je blizu četiri miliona eura. Raspisivanje tendera za žičaru planirano je naredne godine.
“Ukupna investicija sa žičarom i putem predviđa se na skoro 12 miliona eura, dok je projekcija broja direktno zaposlenih na ovom projektu je oko 60“, rekli su iz Ministarstva.
S obzirom na planirano vrijeme rada pećine, kapaciteti za osmomjesečnu sezonu u toku godine procjenjuju se na 158 hiljada posjetilaca, ali analize pokazuju ekonomsku opravdanost već sa oko 55 hiljada.
“Procjena je da će kompletan projekat biti završen za četiri godine, a samo uređenje pećine biće završeno za nešto preko godinu”, zaključuje se u saopštenju.